PROPOVIJED BISKUPA VUKŠIĆA PRIGODOM OBILJEŽAVANJA 51. SVJETSKOG DANA DRUŠTVENIH KOMUNIKACIJA U BIH

U okviru obilježavanja 51. Svjetskog dana društvenih komunikacija u Bosni i Hercegovini, svečano Euharistijsko slavlje u nedjelju, 24. rujna 2017. u samostanskoj i župnoj crkvi sv. Mihovila Arkanđela u Tomislavgradu predvodio je predsjednik Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH. Propovijed biskupa Vukšića prenosimo u cijelosti:

U BIH JE NAJVIŠE UGROŽENA NADA
NADA I POVJERENJE PRETPOSTAVKE BOLJEGA DRUŠTVA

Draga braćo i sestre!
Katolička crkva ove godine obilježava 51. put Svjetski dan sredstava društvene komunikacije. Predložio ga je Drugi vatikanski sabor 4. prosinca 1963., kada je objavljen Dekret „Inter mirifica“ o medijima. U tom saborskom dokumentu se, glede ovoga pitanja, određuje: „Da bi se djelotvornije jačao mnogoliki apostolat Crkve u sredstvima društvenoga komuniciranja, neka se u svim biskupijama svijeta po sudu biskupa svake godine slavi dan, kada će se vjernici podučiti o svom dijelu zadatka u toj stvari. Neka se pozovu, da mole za tu stvar i dadu prilog u tu svrhu, koji će se potrošiti, da se uzdržavaju i promiču ustanove i pothvati, koje je Crkva u toj stvari poduzela već prema potrebama čitavoga kršćanskog svijeta“ (br. 18).

Prvi put je ovaj Dan na svjetskoj razini obilježen u nedjelju 7. svibnja 1967. U isto vrijeme ovaj lijepi običaj započeo je također na hrvatskom govornom području. A u skladu s odlukom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, Svjetski dan sredstava društvene komunikacije održava se u našim biskupijama svake godine u posljednju nedjelju mjeseca rujna. Učinjeno je to zato da bi se ovoj temi dao veći naglasak, jer su sva ostala razdoblja godine mnogo više obilježena drugim pastoralnim događanjima. Uz to, prije nekoliko godina je dogovoreno, osim što će se u svim župama cijela zajednica moliti i svećenici propovijedati o važnosti ovih sredstava u crkvenom poslanju, da predsjednik Vijeća za medije Biskupske konferencije BiH svake godine u drugoj biskupiji na taj Dan pođe predvoditi slavlje svete Mise u nekoj župi. Tako smo danas u Tomislavgradu, nakon što smo prethodnih godina na današnji dan obišli po jednu župu u Mostaru, Sarajevu i Banja Luci.

U povodu obilježavanja prvoga Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije papa Pavao VI. objavio je posebnu poruku. A budući da je takvo papinsko obraćanje uz ovaj Dan postalo neprekinuta tradicija, do sada je objavljena 51, svaka posvećena nekoj posebnoj temi, uvijek povezanoj s tematikom medija.

Papa Franjo ove je godine, obraćajući se sveukupnoj svjetskoj javnosti, svoju poruku posvetio temi nade i povjerenja s naslovom: „Širiti nadu i povjerenje u naše vrijeme“.

Želja je Crkve još jednom potaknuti konstruktivnu komunikaciju među ljudima, koja se neće hraniti predrasudama prema drugima, koja će jačati suradnju i susretanje, te tako stvarati pretpostavke za izgradnju međusobnoga povjerenja. Da bi se to uspjelo, potrebno je prestati pothranjivati tjeskobu i širiti strah koji su, jednim dijelom, posljedica također širenja loših vijesti i sadržaja, kao što su: ratovi, terorizam, ubojstva, tragedije, kriminalne radnje, skandali i svakovrsne ljudske pokvarenosti. To nikako ne znači, da Crkva želi, da bude prikrivena istina o lošim pojavama u svijetu, niti želi biti naivna i zatvarati oči pred zlom. Ona poziva, da se zlo nadvlada, jer ono stvara rezignaciju, bezvoljnost, strahove i širi razočaranje. Loše vijesti osnažuju uvjerenje, da se zlo ne može pobijediti. Stoga bi bilo potrebno, da se mediji prestanu voditi logikom, da dobra vijest nije korisna, da je ona loša medijska roba, jer ju se ne može „prodati“ na tržištu. Naspram toj logici, Crkva poziva sve medijske djelatnike, da čovjeku našega vremena ponude konstruktivne sadržaje, obilježene dobrim vijestima i usmjerene prema nadvladavanju zla.

Dobar primjer za sve jesu evanđelisti, koji ne zaboravljaju radost ni kad priopćavaju o žalosnim događajima. Tako na primjer evanđelist Marko svoje evanđelje započinje riječima „Radosna vijest Isusa Krista Sina Božjega“ (Mk 1,1). Ta vijest nije dobra zato što ne bi imala nikakve veze s patnjom, zato što bi bili prešućeni tragedija, izdaja, nepravda, nasilje, smrt i svakovrsno zlo. Dapače, i to je ispripovijedano. Nisu zaboravljeni ni zli ljudi ni loši događaji, ali u Markovoj „Radosnoj vijesti“ oni nisu glavna tema. U njegovu evanđelju prevladava vijest o dobru: o Isusu, Spasitelju, dobročinitelju, pobjedniku nad smrću i nepravdom, o njegovoj dobroti. O brojnim dobrim ljudima također! Marko, na primjeru života Isusa Krista, na kojega se bilo oborilo svako zlo ovoga svijeta, širi utemeljeni optimizam, dobro naspram lošega, život protiv smrti, radost protiv tjeskobe, svjetlo protiv tame, nadu protiv beznađa, mir i slogu protiv sukobljavanja. To je moguće upravo zato, što mu je nakana prije svega priopćiti dobru vijest, obradovati i usrećiti ljude te spriječiti, odbaciti i osuditi zlo. Naime, logika kršćanskoga naviještanja optimizma i dobrote, te odnosa prema lošemu, jednostavno je drukčija od čestoga načina ponašanja suvremenih medija.

„Puna je zemlja dobrote Gospodnje!“ (Ps 33,5). To je istina! Nju treba prepoznati. Puna je zemlja i dobrih ljudi. I njih treba uočiti i podržati. Ta dobrota, u mjeri u kojoj postoji među nama, jest stupanj ostvarenja Božjega kraljevstva na zemlji i u čovjeku. Sjeme dobrote, kao sjeme plodnoga žita, dobiva snagu i ostvaruje se tek kad bude posijano i mnogostruko umnoženo nestane u budućem klasu (Mk 4,1-34). Naravno, u tom isklijalom sjemenu ima i kukolja. No uočavanje kukolja i briga zbog njega nikako ne smiju zamagliti istinu o mnoštvu dobroga klasja.

Povjerenje je podloga na kojoj se Kraljevstvo Božje razvija u ljudskim dušama, a nada je hrana koja mu omogućuju da veselo raste i donosi plod. Nada, koja je utemeljena na „Radosnoj vijesti Isusa Krista Sina Božjega“, na njegovoj Blagoj vijesti, na istini Njegova uskrsnuća i na Isusovu načinu komuniciranja, te povjerenje koje iz njih izrasta, jesu temelj, osmišljenje i model, koji omogućuje, također u svijetu sredstava društvenih komunikacija, da se uoče i šire dobre vijesti koje su, kako kaže papa Franjo, prisutne u životnoj stvarnosti i na licu svake osobe.

U Bosni i Hercegovini mnogo toga treba ili popraviti ili nanovo izgraditi na području sigurnosti, razvitka, otvaranja radnih mjesta, redovite plaće radnicima i ukidanja rada na crno, plaćanja pristojbi, organizacije zdravstvene i socijalne zaštite, društvene sloge i etike, političke korektnosti, uvažavanja različitih identiteta, poštivanja ljudskih prava, provođenja potpisanih ugovora, donošenja pravednih zakona, stvaranja pozitivnog ozračja i perspektive  za mlade ljude, zaštite obitelji i radničkih prava. Zaista mnogo toga je ugroženo! No u Bosni i Hercegovini u ovom času ništa nije tako ugroženo kao nada. Nažalost, ponekad se ima dojam, da je u posljednje vrijeme nada skoro protjerana iz ovih krajeva. Taj dojam, uz već spomenuto, pojačavaju nepravde iz prošlosti koje još nisu ispravljene, prognanici kojima nije omogućeno da se vrate, velik broj nezaposlenih, onih koji odseljavaju, onih koji bi otišli da mogu, povećanje broja smrti i smanjenje broja rođenih.

Međutim, mnogo puta su se u ljudskoj povijesti pojavljivale slične situacije. I mnogo puta su dobri ljudi našli rješenja i za najteža pitanja i probleme. Pri tomu je važno zapaziti, da su to uvijek bili ljudi koji su imali nadu. I uvijek su to bili ljudi koji su ostajali tamo gdje su bili problemi. Naime, bijegom od problema nijedan od njih nikada nije riješen. Zapravo, svako dobro, koje je je ikada postignuto na svijetu, učinjeno je uz pomoć nade.

U skladu s kršćanskim naukom i s osnovnom ovogodišnjom Papinom nakanom, pozivamo sve medijske djelatnike, da se svojim djelovanjem i pisanjem pridruže onima, koji već šire nadu i povjerenje, bez kojih je gotovo nemoguće uspostaviti sretno ljudsko društvo. To posebice vrijedi za složene društvene zajednice, kao što je ovo društvo. Ovdje smo svi dodatno pozvani raditi na izgradnji i učvršćivanju povjerenja i nade. Prije svega tako da se uzajamno uvažavaju i poštuju prava čovjeka, identitet i dostojanstvo svakoga naroda te jezična, kulturna i vjerska različitost. To će doprinijeti da poraste društvena sloga, suradnja i gospodarski razvitak.

Sve to mi kršćani gradimo na svojoj vjeri. Zato, zajedno sa svetim Pavlom ispovijedamo: „Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu. Po njemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i dičimo se nadom slave Božje. I ne samo to! Mi se dičimo i u nevoljama jer znamo: nevolja rađa postojanošću, postojanost prokušanošću, prokušanost nadom. Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan!“ (Rim 5,1-5).

Da bi se to ostvarilo, molimo milosrdnoga Gospodina, po zagovoru svetoga Franje Saleškoga, neumornoga propovjednika nade i povjerenja, neka blagoslovi sva nastojanja, da se učvrsti sloga i povjerenje te tako ojačaju temelji za radosnu nadu, a medijske djelatnike i sredstva priopćavanja neka učini plodnim sredstvima služenja tim ciljevima.

Don Tomo Vukšić, vojni biskup
Predsjednik vijeća za medije BK BiH

Tomislavgrad, 24. rujna 2017.