Župa BOSANSKA DUBICA

Rimokatolički župni ured Uzvišenje Sv. Križa BOSANSKA DUBICA

Župa je također veoma stara. Spominje se u popisu goričkoga arhiđakona Ivana iz 1334. kada pripada Zagrebačkoj biskupiji. U Dubici su postojali samostani pavlina, ivanovaca, templara i dominikanaca. Budući da je to nekoć bio čisto katolički kraj, bilo je u Dubici i bližoj okolici (današnjoj dubičkoj općini) prije turskoga vremena osam župa. Istraživač dubičke prošlosti Hašim Šerić napisao je: “Ni jedno mjesto u Bosni i Hercegovini nije imalo u Srednjem vijeku toliko katoličkih crkava i samostana kao današnja Bosanska Dubica i njezina okolica.” Dubička je župa propala nakon Bečkoga rata (1683. – 1699.). Obnovljena je odredbom nadbiskupa Josipa Stadlera, tada apostolskoga upravitelja Banjolučke biskupije, 1. listopada 1882., a velike zasluge za to ima slovenski svećenik Valentin Lach, koji se sam naziva misionarom, a ubijen je 1886. u Bosanskoj Dubici.

Župna crkva sagrađena je 1925. U srpnju 1992. srpski ekstremisti su je posve uništili, čak je uklonjen i materijal, tako da joj danas nema ni traga.

Župni stan sagrađen je za župnika Ivana Balliana (1900. – 1919.). Neko je vrijeme bio uzurpiran i nedostupan Crkvi. Sada je jako trošan i neprikladan za stanovanje.

Župom upravlja dijecezanski svećenik, koji vodi i župu Hrvatska Dubica u Zagrebačkoj nadbiskupiji pa tamo i stanuje, a u Bosansku Dubicu dolazi po potrebi. Župi je nekoć pripadao cijeli niz naselja, ali katolika danas ima nešto samo u gradu.

Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova u župi Bosanska Dubica djelovala je podružnica Hrvatskoga kulturnog društva Napredak od 1923. do 1944.