U poljskom časopisu „Legnički gost“ objavljen je nedavno ovaj članak o svećeniku-mučeniku banjolučke biskupije Anti Dujloviću.
Donosimo prijevod te vijest:
SLUGA BOŽIJI ANTON DUJLOVIĆ
Pamćenje ostalo među Poljacima
Prikupljeni i spremljeni dokumenti neophodni za zvaničan početak procesa beatifikacije svećenika mučenika.
Članovi Povijesne komisije ustanovljene prije dvije godine od strane biskupa Zbignjeva Kijernjikovskog, nakon završetka poslova sastali su se sa biskupom Legnice i predstavili mu rezultate. Zadatak komisije je bilo sprovođenje pitanja i prikupljanje svih dokumenata vezanih za slugu Božjega vlč. Antona Dujlovića. U vrijeme radova na procesu komisija je posjetilia između ostalog Banjaluku, Travnik, Sarajevo, Ivanjsku, Zagreb. U vrijeme tih odlazaka uspjelo se doći do gotovo 160 primjeraka arhivske građe. Od njih je nastao dokument pod nazivom „Viđenje povijesne komisije u slučaju Sluge Božijega vlč. Antona Dujlovića“. To je predstavljeno biskupu Legnice a također pripremljeno za slanje u Banjolučku biskupiju. Radovi komisije su bili neophodne predradnje za pripremu za zvaničnog početka procesa beatifikacije vlč. Dujlovića.
Taj dan za mene je veoma radostan. Vezan je uz mukotrpan rad, koji je kroz dvije godine morao napredovati, a cijelo vrijeme su se pojavljivale prepreke. Bilo je teško organizirati naša okupljanja, pripremiti putovanja. A posao u arhivama je već bio znatno bolji. Kao primjer – u Sarajevu smo istraživali u arhivi tamošnjeg Bogoslovnog sjemeništa. Nadali smo se pronalazku nekih dokumenata. Faktički, mnogo toga smo pronašli. Ljubazno nas je primio tamošnji rektor. Pomagao nam je koliko je mogao. Tražeći dokumente, naišli smo na metalnu komodu. Rektor je tražio potreban alat da se ista otvori, te je pred nama otvorio. Tamo su bili samo dokumenti iz 50. godina XX stoljeća, tj. nepotrebni za našu istragu, ali ipak to pokazuje koliko mu je bilo važno, da nam pomogne – govori Franćišek Kvašnjak član Komisije.
Dokumenti će sada biti poslati u Banjaluku. Od njihove biskupije će zavisiti, da li i kako će se dalje razvijati situacija sa otvaranjem procesa beatifikacije vlč. Antona Dujlovića. Banjalučki biskup Franjo Komarica više puta je posjećivao Oćice kod Boleslavca, gdje su nekadašnji župljani vlč. Antona Dujlovića naseljeni nakon II svjetskog rata. Bio je svećenik u župi Gumjera u Bosni, koju su naseljavali isključivo Poljaci preseljeni iz Bukovine. Taj 29-godišnji svećenik je ubijen 11 srpnja 1943 godine od strane srpskih nacionalista. Pamćenje o svećeniku i mučeniku ostala je među Poljacima, koji su nakon 1946 godine vraćeni u Poljsku, točnije u okolinu Boleslavca i Novogrođca, između ostalog također u Oćice. Nakon II svjetskog rata Poljaci su napustili Jugoslaviju, a njene komunističke vlasti iz očiglednih razloga nisu htjele sačuvati pamćenje o svećeniku. Došao je također i rat u kojem se raspala Jugoslavija krajem XX stoljeća. – Nemamo sredstava niti osobe, koje bi mogle posvetiti svoje vrijeme na traženje dokaza o svetosti. Naša lokalna crkva ušla je u XXI stoljeće. gubeći u građanskom ratu 30 % svećenika, koji su bili ubijeni. Gotovo 90% katolika iz Bosne pobjeglo je u Švedsku, Kanadu, Hrvatsku – govorio je za „Legnički Gost“ biskup Franjo Komarica. Podizanje na oltar neke osobe je ipak stvar čitave Crkve, a ne samo vjernika iz nekog malog regiona svjeta. Katolici nisu samo Bosna i Hrvatska, već čitav svjet, a također i Poljska. A vi ste najveći zagovornici svetosti vlč. Antona Dujlovića. Uglavnom vi se borite za to. Zato mi iz Bosne molimo za Vašu pomoć – apelovao je biskup.
Odobrenje legnickog biskupa i formiranje Komisije od strane istog je odgovor na molbu Crkve iz Bosne. Danas se može reći, da je legnicka biskupija uradila sve po tom pitanju, što je mogla. Naredni pravni potez, to jest slanje potrebnih dokumenata u Vatikan, je na Banjolučkoj biskupiji da to ona uradi. Postoji šansa, da za nekoliko godina budemo u prilici govoriti o „našem“ blaženome. Barem takvu nadu imaju članovi komisije. I potomci onih koji su došli iz Bosne.
(Jendžej RAMS)
Biskup Franjo Komarica iz Banjaluke višestruko je posjećivao Oćice, gdje uvijek se spominje junačkog svećenika iz Bosne.
Poslovi komisije su donijeli plod kroz pronalazak stotina stranica dokumentacije o vlč. Antonu.
