Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i biskup banjolučki mons. Franjo Komarica potpisali su 6. rujna 2019. u Banskim dvorima Ugovor o projektu potpore obrazovnih aktivnosti i funkcioniranja Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću, prenosi mrežna stranica Vlade Republike Hrvatske.
Biskup Komarica tom je prigodom kazao da je ovim Ugovorom ponovno naglašena solidarnost Vlade Republike Hrvatske prema hrvatskoj populaciji na području banjolučke biskupije i djelovanju tamošnje Katoličke crkve.
Katolička crkva u svom se djelovanju, koje je konstruktivno, pozitivno, miroljubivo i progresivno, vodi potrebama konkretnoga čovjeka, a s tim su ciljem otvoreni katolički školski centri i u Banja Luci i u Bihaću, uz druge katoličke školske centre u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, dodao je biskup Komarica.
Naglasio je da su do sada ti centri ocijenjeni kao izuzetno korisni, a ovim Ugovorom posebno se podupire nastavak djelovanja škole u Bihaću, koju pohađa i velika većina bošnjačke populacije.
„Te škole nude nešto kvalitetno za sve ljude i uvažavaju svakog čovjeka, svakog đaka, svakog roditelja u njegovoj specifičnosti. To je budućnost Bosne i Hercegovine, to je budućnost Europe – jedinstvo u različitosti. Zato je ova pomoć, gospodine predsjedniče Plenkoviću, izuzetno dragocjen doprinos Vaše Vlade i Vas osobno za promicanje onih vrijednosti na kojima počiva i Hrvatska i populacija ovdje, ali i mi koji smo dio hrvatske populacije na području Bosne i Hercegovine, gdje je naše zaduženje da konstruktivno doprinosimo pomirenju, liječenju rana i izgradnji života dostojnog čovjeka za sve tamošnje stanovnike“, poručio je biskup Komarica.
Ministar vanjskih i europskih vanjskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da je ovaj Ugovor rezultat Vladine odluke o jednokratnoj potpori obrazovnoj aktivnosti Katoličkog školskog centra u Bihaću.
Naglasivši da je skrb o Hrvatima u Bosni i Hercegovini Ustavna obveza Hrvatske, dodao je da se ona provodi kontinuirano u cilju ostanka i opstojnosti hrvatskoga naroda, kao jednoga od tri ravnopravna i konstitutivna naroda u toj zemlji.
„Ovo je jasan, evidentan dokaz da Republike Hrvatska vodi računa o svojim sunarodnjacima, koji su nažalost prepolovljeni u odnosu na početke devedesetih godina. Republici Hrvatskoj i hrvatskoj Vladi je u interesu da Hrvati u Bosni i Hercegovini ostanu u svojim zavičajima, da žive i ostvaruju svoja prava koja im pripadaju po Daytonskom sporazumu, po Ustavu, a hrvatska je obveza štititi interese jednakopravnosti i Bosne i Hercegovine u cjelini kao funkcionalne države s europskom perspektivom“, kazao je ministar Grlić Radman.
Dodao je da je Hrvatska najvjerniji podupiratelj europskoga puta Bosne i Hercegovine, a jedan od prioriteta hrvatskoga predsjedanja Europskom unijom bit će daljnje proširenje Unije i europska perspektiva zemalja među kojima je i BiH.Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je veliki respekt i poštovanje prema svemu što je osobno biskup Komarica učinio za opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini, s obzirom na okolnosti i na tešku situaciju i patnju koju su prošli u proteklih 30 godina.„Hrvatska ima dobre odnose i dobru volju razvijanja odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Želimo da ti dobrosusjedski odnosi budu odnosi međusobnoga uvažavanja, da rješavamo otvorene probleme, a da Hrvati budu ravnopravan, konstitutivan narod“, poručio je premijer Plenković.
Dodao je da to podrazumijeva da aktivnosti hrvatske Vlade budu vidljive, korisne i konkretne.
U tom je kontekstu najavio da će istoga dana poslije podne u Orašju biti održana dodjela gotovo 90 ugovora vrijednosti više od 25 milijuna kuna za brojne projekte u obrazovanju, zapošljavanju, kulturi, gospodarstvu, pomoći braniteljima i nizu drugih područja.
„Hrvatska sustavno podupire različite aspekte života, rada i unaprjeđenja kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini“, naglasio je.
Danas potpisan Ugovorom izravna je pomoć funkcioniranju Katoličkog školskog centra u Bihaću, dodao je premijer Plenković, kojeg pohađa čak 80 posto Bošnjaka.
„Ovo je poruka Hrvatske ne samo Hrvatima u Bosni i Hercegovini, nego i Bošnjacima u Federaciji Bosne i Hercegovine, osobito u Bihaću“, naglasio je premijer Plenković.
KTA
Zagreb, 7. rujan 2019.
