KARDINAL PULJIĆ PREDVODIO MISU ZA SVE ŽRTVE DRUGOGA SVJETSKOGA RATA TE POSEBNO ZA ŽRTVE BLEIBURŠKE TRAGEDIJE
Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u zajedništvu s nadbiskupom vrhbosanskim koadjutorom mons. Tomom Vukšićem i uz koncelebraciju 17 svećenika, 16. svibnja 2020. predvodio je Svetu misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu za sve žrtve Drugoga svjetskoga rata te posebno za žrtve Bleiburške tragedije. Zbog aktualnih ograničenja u vremenu pandemije koronavirusa dopušteno je da, osim svećenika, u katedrali bude nazočno još samo 20 osoba.
Svetu misu izravno su prenosili RTV Herceg-Bosne, HRT, Laudato TV, Radio Marija BiH, Hrvatski katolički radiji i drugi mediji.
Na Svetoj misi sudjelovali su: veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini gospodin Ivan Sabolić te predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH: gospodin Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, i gospodin Ilija Cvitanović, član Predsjedništva HNS-a. Na Svetoj misi također su sudjelovale tri provincijalne poglavarice u BiH te dvije predstavnice ženskih redovničkih zajednica koje djeluju u BiH, a svoje sjedište imaju u Republici Hrvatskoj.
Uvodeći u Svetu misu kardinal Puljić je rekao: „Na početku ove Svete mise, koju danas prikazujemo za sve bleiburške žrtve i za sve žrtve rata i poraća, upućujem iskreni pozdrav svima vama koji ste prisutni u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu, kao i svima vama koji s dužnim poštovanjem pratite ovo Misno slavlje putem TV i radio kanala. U ime svih katoličkih biskupa u hrvatskom narodu, a posebno u svoje osobno ime, upućujem iskren pozdrav svima vama zajedno i svakom pojedinom od vas koji ste se uključili u našu zajedničku molitvu za tolike žrtve nasilja. Ujedno upućujem pozdrav biskupu u Klagenfurtu i svim vjernicima njegove biskupije, gdje se nalazi Bleiburško polje. Zbog pandemije koronavirusa koja još uvijek nije potpuno prestala, ove se godine nismo mogli skupiti na Bleiburškom polju, gdje smo se po tradiciji okupljali i molili za njihove duše“.
U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić kazao je da „biti prisutan i sudjelovati na ovoj Svetoj misi za žrtve Bleiburškog polja, i za sve žrtve mržnje, ne može se bez posebnih drhtaja srca i osjećaja duše“. „Spontano se u srcu budi poštovanje i osjećaj pouzdanja u Boga. To je temeljni razlog zašto sam prihvatio u ime svih Biskupa u hrvatskom narodu predslaviti Svetu misu molitvenog i vjerničkog spomena na 75 godina stradanja ovih žrtava našeg naroda i drugih žrtava. U prvom redu želimo moliti, da nas molitva pročisti od svih gorkih osjećaja i negativnih naboja, koji se po ljudsku olako javljaju pri sjećanju na ova stradanja. Danas smo sabrani u molitvi prikazujući najsvetiji čin da pokažemo dužno poštovanje prema svim žrtvama. Tim poštovanjem želimo čuvati dužno sjećanje na njih, ali i na cijenu slobode, koju mi danas živimo ili još bolje: izgrađujemo. Time ćemo obnoviti vrednovanje življene sadašnjosti, koja sve čini da gurne u stranu vrednote žrtava“, rekao je karidnal Puljić te podsjetio na riječi sv. Ivana Pavla II. koje je namjeravao reći prigodom namjeravanog pohoda Sarajevu 1994. „Sudbina mira ovisi ponajviše o ponovno nađenoj solidarnosti srdaca koja, nakon toliko krvi i mržnje, pretpostavlja hrabrost opraštanja. Potrebno je tražiti oproštenje i oprostiti! To pak ne znači da i ljudska pravda ne smije progoniti zločine to je dapače potrebno i nužno, ali pravda stoji daleko od svakog slijepog nagona za osvetom, i daje se voditi jakim osjećajem općeg dobra koje teži za popravkom onoga koji je zabludio“.
Kardinal Puljić potom je progovorio o potrebi poštivanja žrtava. „Humana kultura, bila kršćanska ili poganska, oduvijek je gajila posebno poštovanje prema pokojnicima i njihovim grobovima. Nažalost, tamo gdje je zavladala mržnja, izgubio se taj osjećaj poštovanja. Mi ne možemo zaboraviti svoje pokojne, bilo da su prirodnom smrću umrli, a pogotovo ako ih je mržnja ubila. Posebno ne možemo zaboraviti one koji su završili svoj zemaljski život u tako teškim prilikama, bili mučeni, i kojima je na nečovječan način oduzet život. Tko izgubi poštivanje prema takvim žrtvama, pitamo se koje i kakve vrijednosti u sebi nosi? Bojim se živjeti s ljudima kojima ništa nije sveto ili koji su sposobni gaziti po tuđim svetinjama“, rekao je kardinal Puljić te podsjetio na dio pisma biskupa Hrvatske biskupske konferencije o 50. obljetnici završetka Drugog svjetskoga rata u kojem stoji da „ponizno pred Bogom i iskreno pred ljudima, odaju kršćansku počast svim žrtvama, u prvom redu žrtvama drugoga svjetskog rata, ali i žrtvama današnjim, kao i onima koje su prethodile drugome svjetskom ratu na našim prostorima te ispunile krvlju i suzama gotovo čitavo naše dvadeseto stoljeće“.
Govoreći o potrebi skidanja vela tajne kardinal Puljić je kazao: „Duboko me potresa činjenica da tijekom svih godina mojega dosadašnjega života – a rođen sam u godini ove tragedije našega naroda – nije skinut veo tajne i nisu otkrivena sva grobišta gdje su masakrirani i pobijeni naši ljudi na tom putu i zakopani, bolje reći zatrpani, a negdje i zabetonirani. Kada sam se rodio tada se ta nemila sudbina izljeva mržnje pod krinkom pobjede događala bez suda i samovoljom onih koji su kipjeli od mržnje. Rastao sam u ozračju kada se o tome samo šaptalo, ali se nije smjelo naglas govoriti, niti bilo što zapisati. Tek bi se tu i tamo u svibnju i lipnju pojavile svijeće na njivama gdje se nalaze grobnice – ta stratišta gdje su se zločini događali. Sada su pomrli skoro svi oni koji to pamte, te nema više ni svijeća na njivama i šumama na spomen žrtvama mržnje“, kazao je kardinal Puljić te dodao: „Danas se spominjemo svih koji stradaše u logorima, planinama, dolinama i poljima od Bleiburškog polja preko Dravograda i Maribora, Ogulina i Gospića, Jazovke i maceljskih šuma, Jasenovca i Gline, Kozare i Podgradaca, Križevaca i Bjelovara do Srijemske Mitrovice i Sarajeva, Foče i Zenice, Širokog Brijega i Mostara. U svoju molitvu uključujemo i sve stradalnike iz drugih gradova i sela bilo da znamo ili ne znamo gdje počivaju njihovi posmrtni ostaci. Pitamo se kada će se dići šutnja s tih grobova. To velikim dijelom ovisi i o današnjim nositeljima vlasti“.
Kardinal Puljić u dijelu propovijedi naslovljenom „Istina će vas osloboditi“, kazao je: „Jasno je da treba stvarati klimu suživota, praštanja, pomirenja i vraćanja povjerenja. Ali te važne životne postavke izgradnje mira počivaju na temeljima istine. Ne može se graditi proces pomirenja i povjerenja, bez nutarnje katarze, koja se oslanja na riječi iz Evanđelja: «Istina će vas osloboditi» (Iv 8,32). Valja ljudski i vjernički svaku stvar pravim imenom nazvati i ukazati na činjenice koje se ne mogu i ne smiju zanijekati. Tek prihvaćajući istinu, koliko god ona može biti gorka, ona oslobađa prostor za stvaranje povjerenja među ljudima. Tko ne želi istinu taj se stavlja iza zla kojeg brani i tako podržava negativni naboj među ljudima. Taj nije graditelj mira nego širitelj zla. Nijedan se zločin ne može braniti. Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i sukrivac zločina. To jednako vrijedi i za pojedinca i za zajednicu. Zločinom se zločin ne liječi“, rekao je kardinal Puljić podsjećajući na riječi Ivana Pavla II. izgovorene 1997. godine u Sarajevu: „’Oproštenje je, u svojemu najistinskijemu i najuzvišenijemu obliku, čin čiste ljubavi’, kao što je to bilo i pomirenje koje je Bog ponudio čovjeku po križu i smrti svojega utjelovljenog Sina, jedinoga Pravednika. Sigurno, ‘praštanje je daleko od toga da isključuje istinu; ono je traži’, jer ‘bitna pretpostavka praštanja i pomirenja jest pravda’. Trajna je pak istina da ‘tražiti oproštenje i oprostiti jest put posve dostojan čovjeka’“.
„Nitko nema pravo zanemariti ove žrtve, za koje danas molimo. Mi kršćani vjerujemo u život vječni i u uskrsnuće mrtvih, kao i u besmrtnost duše. Iz te vjere molimo i odajemo dužno poštovanje zemnim ostacima svih žrtava. Isto tako, nitko nema pravo dirati rane boli onih koji pate radi gubitka, po ljudsku, svojih najbližih. Nitko nema pravo vrijeđati žrtve onih koji su dijelove svoga tijela ugradili u ovu grudu. Ta gruda koju Domovinom zovemo, jest posvećena tolikim žrtvama. Ako to ne znamo poštivati, onda u nama nema ni ljudskog ni vjerničkog ni nacionalnog dostojanstva. Ovim ne želim izazivati gorčinu niti mržnju, pogotovo ne osvetu. Želim, međutim, jasno reći da pravi dijalog koji vodi pomirenju počiva na prihvaćanju istine“, kazao je kardinal Puljić koji je pozvao da se povijest piše na temelju činjenica, a ne političke podobnosti:
„Sada se piše nekakva povijest u kojoj bi se relativizirala stradanja, jer tobože treba graditi povjerenje i stabilizaciju u regiji. Sjećanje na ove žrtve nije huškačka mašinerija, kakva je bila pred Domovinski rat iz ’90-tih godina, nego je čuvanje vlastitog dostojanstva koje treba gajiti ljudsko i vjerničko poštivanje nevinih žrtava. Želim, stoga, ponoviti: Nitko nema pravo zanemariti žrtve za koje danas molimo. Mi kršćani vjerujemo u život vječni i u uskrsnuće mrtvih, kao i u besmrtnost duše. Iz te vjere molimo i odajemo dužno poštovanje zemnim ostacima svih žrtava. Zahvaljujem svim istinskim istraživačima i tragateljima za povijesnom istinom koji skupljaju činjenice. Ne može se sotonizirati jedno znakovlje pod kojim su se činili zločini a drugo znakovlje pod kojim su ovi zločini učinjeni veličati i nametati javnosti kao simbole. Danas, obilježavajući 75. obljetnicu bleiburških žrtava, koje su bile žrtve mržnje i nasilja, želimo dići dostojanstveno glas poruke da se zaustavi manipuliranje žrtvama“, rekao je kardinal Puljić koji je na kraju pozvao na izgradnju civilizacije ljubavi:
„Ne može graditi civilizaciju ljubavi tko nije hrabar istinu prihvatiti i poći putem Kristova Križa koji moli za svoje neprijatelje i prašta im. Mi želimo biti vrijedni potomci onih koji su nam u baštinu ostavili vjeru u Krista, ljubav prema Crkvi i Domovini, te duboko poštovanje prema svim ljudima, posebno prema svim nevinim žrtvama. Tu svetu baštinu trebamo voljeti, za nju živjeti i mrijeti i u baštinu budućim pokoljenjima ostaviti“, kazao je kardinal Puljić.
Na kraju Mise riječi zahvale uputio je nadbiskup koadjutor mons. Vukšić te pročitao Pismo crkvenoj i društvenoj javnosti koje su u povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata pod predsjedanjem kardinala Puljića, 3. svibnja 1995. uputili biskupi BK-a BiH.
“Pridružujem se svojim molitvama, da među ljudima i narodima, među vjernicima i onima koji to nisu, budu ostvarene plemenite nakane mira, suradnje, sloge, molitvenoga sjećanja, razumijevanja, oprosta, čišćenja pamćenja i oslobođenja od zlopamćenja. A sve radi veće slave Božje na ovomu svijetu, radi izgradnje društvene sloge među ljudima i narodima, radi ekumenskoga susretanja, međureligijskoga dijaloga i radi sretnoga napretka svih Božjih stvorenja”, rekao je, između ostaloga, nadbiskup Vukšić.
Tijekom Svete mise asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod ravnanjem mons. Tome Kneževića, profesora na KBF-u u Sarajevu.
Liturgijsko pjevanje animirao je dio Katedralnog mješovitog zbora „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.
U koncelebraciji s kardinalom Puljićem bili su: fra Jozo Marinčić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, mons. dr. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, mons. Ante Meštrović, rektor katedrale, preč. Mato Majić, župnik i sarajevski dekan, preč. Zdenko Spajić, rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, mons. Franjo Topić, počasni predsjednik HKD Napredak, mons. Mato Zovkić, prof. emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, vlč. Josip Knežević, profesor na KBF-u u Sarajevu, p. Krešimir Djaković, SJ, župnik sarajevske župe sv. Ignacija Lojolskog i njegov suradnik p. Pero Mijić-Barišić, vlč. Josip Vajdner, glavni urednik Katoličkog tjednika i župnik sarajevske župe Briješće, vlč. Marinko Filipović, župnik sarajevke župe Presvetog Trojstva, vlč. Ljubo Zelenika, odgojitelj u internatu Katoličkog školskog centra sv. Josipa u Sarajevu, don Milan Ivančević, SDB, ravnatelj Katoličkog školskog centra „Don Bosco“ u Žepču, preč. Mladen Kalfić, kancelar Vrhbosanske nadbiskupije i vlč. Štefan Marković, tajnik kardinala Puljića.
U okviru malog broja onih koji su mogli sudjelovati, na Svetoj misi bile su predstavnice ženskih redovničkih zajednica: provincijska glavarica sestara Služavki Malog Isusa Bezgrješnog Začeća BDM Sarajevske provincije s. M. Maria Ana Kustura, provincijska predstojnica Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijin s. Kata Karadža i s. Lidija Jurišić, provincijalna poglavarica sestara Milosrdnica Provincije Majke Divne s. M. Julijana Djaković, poglavarica samostana sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Sarajevu s. Klara Puljić te poglavarica samostana sestara Kćeri Božje ljubavi na Banjskom Brijegu u Sarajevu s. Ljiljana Martić i s. Zrinka Barišić.
KTA
Sarajevo, 16. svibanj 2020.
