SAMOSTANSKI GRB FRANJEVACA NA PETRIĆEVCU
Poštovani čitatelju radost nam je da kroz ovih nekoliko sažetih informacija predstavimo grb koji upravo promatraš. Budući da ne postoji nikakav pisani trag o značenju i simbolici ovoga grba pokušati ćemo uz znanje i intuiciju protumačiti pojedine elemente ovog jako raskošnog grba.
Grb se nalazi na plaketi u kojoj je donesena odluka o uspostavi našeg samostana od strane Svete stolice. Budući da se ime fra Josipa Peulića (1872. – 1915.) nalazi na plaketi daje nam za pravo da je spomenuti i autor grba. U nastavku će se pokušati dočarati autorovu zamisao te ono što je autor želio prikazati kroz simbole ovoga grba. Također na plaketi umjetnik je prikazao prvi samostan i crkvu na Dudiću (lokalitet Petrićevac).
Dizajnirani grb odiše jednostavnošću boja ali u isto vrijeme i kompleksnošću elemenata koji se isprepliću unutar kompozicije. Umjetnik je vodio računa o skladu boja i odnosu simbola koji se nalaze u grbu. Veliku pažnju fra Josip pridaje simbolici likova i predmeta koje donosi u sklopu ovog djela očaravajućeg izgleda i impozantnosti koja sve ostavlja bez daha.
Premda se kod promatrača stječe dojam određene pretrpanosti elementima, kod pažljivijeg promatranja uočava se Isusova trnova kruna koja polukružno obuhvaća prikaz probodenog srca Isusova, ovi elementi smješteni su na vrhu štita u koji je utisnut grb u obliku srcolike knjige, koja može simbolizirati i samo Sveto pismo. Između spomenutoga grba i srca nalaze se tri čavla koja se kompozicijski dobro uklapaju u Isusovu muku i smrt. Sam grb je podijeljen u četiri polja koja jasno ukazuju na franjevaštvo.
U gornjem lijevom polju umjetnik je smjestio simbol franjevačkog reda koji se nalazi na crvenoj podlozi. Može se pretpostaviti da ta crvena boja simbolizira mučeništvo budući da je sam franjevački red u povijesti dao jako puno mučenika. U gornjem desnom polju smješten je simbol serafina koji se nalazi na plavoj podlozi (simbolika neba). Budući da je serafin jedna vrsta anđela koji je zaslužan da je sv. Franjo dobio stigme (rane Isusove). Promatrajući dalje unutrašnji grb u donjem lijevom polju umjetnik je prikazao pet rana svetog Franje koje se nalaze na smeđoj podlozi koja simbolizira franjevačku redovničku odoru- habit. U donjem desnom polju nalazi se Jeruzalemski križ na zlatnoj podlozi, što upućuje na poveznicu sa franjevaštvom budući da su franjevci jako prisutni u Svetoj zemlji. Zlatna boja predstavlja vječnost (nebeski Jeruzalem).
Hvale vrijedno je zapaziti zanimljivu kompoziciju spomenutih simbola koji se nalaze u dijagonalnom položaju. Prva dijagonala: simbol franjevačkog reda povezan sa Jeruzalemskim križem. Druga dijagonala. Serafin i pet rana sv. Franje. U dosta slučajeva grbove obično okružuje akantusovo ili lovorovo lišče ili pak neko drugo ukrasno bilje, dok u ovom slučaju umjetnik koristi maslinove grančice čija je osnovna simbolika mir. Te grančice izviru iz štita na lijevu i desnu stranu i čine okvir. Umjetnik na maslinove grane s lijeve strane postavlja simbole crkvene vlasti dok s druge strane donosi krune koje simboliziraju svjetovnu vlast. Može se pretpostaviti kako je ovom kompozicijom autor želio naglasiti dvije vrste vlasti na zemlji, crkvenu (papinska tijara, kardinalski šešir i svećenički biret) i svjetovnu (tri krune različitih vladarskih službi).
Zanimljivo je primijetiti kako se između spomenute dvije vlasti prikazane kroz simbole na maslinovim grančicama ističe već opisani grb koji u sebi ima božansku dimenziju. To nam daje za pravo razumjeti kako božanska dimenzija čini ravnotežu crkvene i svjetovne vlasti. Jedva uočljivo iza maslinovih grančica nalazi se i dijamantna ogrlica koja sa svojim bojama prikazuje boje misnog ruha a koje se upotrebljavaju u liturgiji. Boje dijamanata su zlatna, ljubičasta, crvena, zelena i bijela koji su polukružno dijametralno suprotni.
Ispod svega spomenutoga s lijeve strane položen je biskupski štap (pastoral) s mitrom i evanđelistarom. Ovaj simbol bi se mogao povezati sa činjenicom kako je u povijesti crkve franjevački red iznjedrio veliki broj biskupa i apostolskih vikara. S iste strane nalazi se i zastava Uskrslog Krista s monogramom IHS koje simbolizira ime Isus. Nasuprot ova dva simbola, s desne strane zapažamo palminu granu koja po tumačenju crkve simbolizira mučeništvo, te ljiljan kao simbol čistoće i svitke kao simbol učenosti. Što je također povezano s franjevačkim redom.
Budući da autor impozantnog djela nije ostavio nikakav pisani trag koji bi olakšao tumačenje i razumijevanje spomenutog grba, potpuno značenje ovog grba možemo samo pretpostavljati. Prvotna nakana je bila da se javnosti predstavi grb našeg samostana i približno objasni značenje elemenata koji su na njemu.
Izvor: Samostan Petrićevac
Petrićevac, 3. ožujka 2021.