ZAGREBAČKE ŠKOLSKE NOVINE DONIJELE LIJEPU REPORTAŽU O KATOLIČKOM ŠKOLSKOM CENTRU U BANJOJ LUCI

Središnje stranice zadnjeg broja Školskih novina iz Zagreba posvećene su reportaži o Katoličkom školskom centru „Bl. Ivan Merz“ u Banjoj Luci i aktivnostima učenika i učitelja na završetku „pandemijske“ školske godine

Središnje stranice zadnjeg objavljenog broja Školskih novina “ – zagrebačkog dvo/tjednika za odgoj, obrazovanje, znanost i kulturu, u prošloj školskoj 2020./2021. godini (br.23-24) posvećene su reportaži o Katoličkom školskom centru „Bl. Ivan Merz“ u Banjoj Luci ohrabrujući i na taj način razvoj školstva i dobru praksu Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini da mladim ljudima vrati vjeru u ljude i mirnu i stabilnu budućnost u njihovoj domovini. Tekst o bogatom životu škole i njezinim aktivnostima potpisuje Brankica Novaković, profesorica i učiteljica hrvatskoga jezika i književnosti, a izjave su dali i ravnatelj Centra vlč.Marko Stojčić, direktorica Opće gimnazije KŠC-a Anđa Tomić i drugi.

I toj školi, kao i katoličkim školama u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Travniku, Žepču i Bihaću, jedan od ciljeva bio je očuvanje hrvatskoga i katoličkoga identiteta, kao i otvorenost za sve druge učenike bez razlike na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost kao spoj različitosti u jedinstvu. Kako reportaža opširno opisuje navodeći razgovore s vrijednim profesorima, škola radi po nastavnom planu i programu gimnazije koji je jedinstven za sve škole Sustava katoličkih škola za Europu u BiH, i danas je pohađa oko dvjesto učenika raspoređenih u osam razrednih odjela, a od trideset djelatnika dvadeset i jedan su profesori. Upravo naslov reportaže „Odgoj kao bit škole“, kroz koji se progovara o tome kako se učenici kroz predmete „zajednica učenika i odgoj za demokraciju, etiku i moral, povijest religija te vjeronauk upoznaju s temeljima demokracije, uče kako biti odgovoran član zajednice i društva te kako upoznati i poštovati sebe i druge“, ukazuje na važnost takve škole i njezina programa u izgradnji suživota i bolje budućnosti.

Tema broja analizira i sve ono po čemu će je ostala zapamćena prošla školska godina, protekla u znaku online nastave, pandemije COVID-19 i potresa, ali se ističe i da je povratak nastave u ‘prirodno stanište’ vratila osjećaj normalnosti. Uz sve zabrinutosti – učiteljske, učeničke, roditeljske i sugovorničke, primijećeni su i brojni pozitivni primjeri povezanosti i međusobne brige. Tako jedna učiteljica razredne nastave ističe da je „ovo generacija koja se uslijed pandemije vezala više nego ijedna generacija za mene i ja za njih. Ta posvećenost i briga jednih za druge dovela je do toga da učenici uče zajedno uz pomoć digitalnih tehnologija i da je najveći grijeh ako ‘razočaraju’ učiteljicu. „Možda je sve ovo donijelo i nešto dobro među učenike i nas odrasle: ljudskost, toplinu, brigu, suživot i sreću da se veselimo i malim stvarima“, zaključuje se u temi broja, iz koje proizlazi da „koliko god teška bila, u školskoj godini za nama ipak je bilo pozitivnih primjera koje vrijedi pamtiti – bilo da je riječ o fantastičnim uspjesima učenika i njihovih mentora na natjecanjima, bilo aktivnostima učenika, nastavnika i ravnatelja volontera koji su sudjelovali u nizu danonoćnih akcija pomoći stanovništvu Banije; bilo u malim, ganutljivim gestama kakvima su se maturanti opraštali od dragih im razrednika i nastavnika“.

Školske novine popratile su i brojna natjecanja učenika – od Državnog natjecanja predškolaca i školaraca u mentalnoj aritmetici, dodjela godišnje nagrade „Luka Ritz“ za promicanje tolerancije i škole bez nasilja, Državnog natjecanja iz katoličkog vjeronauka, uspjesima matematičara, najveću izložbu inovacija mladih INOVA MLADI 21 i dodjelu nagrada u Narodnom sveučilištu Dubrava u Zagrebu, Međunarodnog kulinarskog natjecanja učenika i festival gastronomije 16. Biser mora u Supetru na Braču, likovno-literarnog natječaja III. Susret duhovnog dječjeg stvaralaštva „Cvjetići sv. Antuna“ do opširnog priloga o Međunarodnom likovno-literarnom natječaju „Ruke su život – oči, misao, utjeha, glazba i priča“ koji je povezao Iselhorn, Essen, Zagreb, München i Vukovar te djecu Hrvata u iseljeništvu i djecu iz Hrvatske u dobi od 1. do 8. razreda u Hrvatskoj a u Njemačkoj do 12. razreda.

Odgojno-obrazovna praksa

S obzirom da više od godinu dana u odgojno-obrazovnom sustavu nije bilo stručnih skupova održanih uživo, Proljetna škola Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora okupila je u Opatiji dvjestotinjak stručnih suradnika pedagoga iz cijele obrazovne vertikale koji su raspravljali o temi „Globalne promjene i metodička digitalna iskustva nastave na daljinu“ te se moglo čuti da je koronametodika neistraženo područje. „O njoj ništa ne znamo, a bilo bi dobro da je stvorimo. Znajući sve ono dobro utabane metodičke staze i znanstvenu strukturu metodike, moramo osvijestiti da ima elemenata koji se mijenjaju i onih koji se ne mijenjaju, ali i onih koje se nikad ne smije promijeniti“, rekla je dr. sc. Martina Kolar Billege s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, zaključivši da su promjene neminovne ali se u koštac s njima svi uključeni trebaju uhvatiti kao dobri metodičari i dobri ljudi.

Odgojno-obrazovna praksa posvećena je ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u kojem se govori o prijelaznom razdoblju u životu pojedinca – osobito od vrtića do škole, te se daju savjeti kako unaprijediti prasku prijelaza. Kako bi se roditelji lakše s djecom pripremili za polazak u školu savjetuje se kako pripremiti dijete za školu te se potiče roditelje da stvaraju motivirajuće okružje gdje se potiče dječja radoznalost, upornost, prihvaćanje neuspjeha i strpljivost, jer ti elementi stvaraju dobre temelje djeteta da uspije u školi. Opširni prilog o kreativnosti predškolskog djeteta tumači kako razvoj kreativnosti počinje od najranije dječje dobi dok dijete raste i promatra svijet, doživljava i uči nove stvari. „Djeci je potreba za učenjem prirodna baš poput potrebe za hranom, vodom ili snom, ističe se u članku koji savjetuje da je važno djecu pustiti da samostalno smišljaju, maštaju, grade, oblikuju, nadopunjuju, crtaju, jer samo tako razvijaju svoje vještine i kreativnost.

Školske novine ukazuju i na problem pretilosti u vrtićkoj dobi kao posljedicu nekretanja, preporučujući kretanje i tjelovježbu te ostale preventivne aktivnosti u vrtićima, jer svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne težine što je ozbiljan javnozdravstveni izazov.

Prilozi o izložbenim projektima Etnografskog muzeja u Zagrebu „Igračke – djetinjstvo zauvijek“, tijekom kojeg će bit organizirano dvanaest izložaba o tradicijskim, umjetničkim i tvorničkim igračkama nastalima u Hrvatskoj od 19. stoljeća do danas, te izložbi Hrvatskog povijesnog muzeja „Igre i igračke – svjedoci vremena“, koje se čuvaju u Zbirci predmeta iz svakodnevnog života u Školskom muzeju, koji je zatvoren zbog posljedica potresa.

Predstavljeni su novi brojevi časopisa Meridijani, Kaj, Obnovljeni život te nove knjige o digitalnom učenju u razrednoj nastavi, biblioterapiji i poetskoj terapiji te priču o potresom ranjenom gradu Petrinji.

Osim stalnih rubrika iz prava, psihologije, zdravog života, Naše svakidašnjice, Kutka za vaš trenutak, vijesti iz inozemstva obrađuju problematiku porasta broja mladih s depresijom tijekom pandemije u Francuskoj, poteškoće u provedbi nastave na daljinu i procesu digitalizacije u Njemačkoj te poticanje ekologije kroz nastavu materinjeg jezika i značenje igre i slobodnog vremena školske djece u Sloveniji.

U nizanci Bilo nekoć … obrađuju se značajne osobe iz povijesti hrvatskog školstva pa se u ovom broju novina donose ulomci teksta zagrebačkog kanonika, književnika i filologa, gimnazijskog profesora i ravnatelja Adolfa Vebera Tkalčevića (1825.-1889.), koji je stao na branik hrvatskog jezika u vrijeme germanizacije, pišući prve Slovnice hrvatske i ostale knjige za gimnazije i pučke škole.

Školske novine kontinuirano izlaze već 72. godine i daju svoj prinos u veoma zahtjevnom odgojno-obrazovnom procesu i postojanju komunikacijskog kanala posvećenom školi, odgoju, obrazovanju, učiteljima, učenicima. Novi broj izlazi početkom rujna, paralelno s tjednom u kojem se učenici vraćaju u školske klupe nakon ljetnih praznika.

KTA/ŠN
Zagreb, 29. kolovoza 2021.