Nakon sv. mise koja je, 11. rujna, slavljena u sarajevskoj katedrali u dvorani Svećeničkog doma VN-a uslijedio je svečani uvod u radni dio skupštinskih zasjedanja Prve sinode Vrhbosanske Nadbiskupije (PSVN), piše nedjelja.ba.
Program je vodio urednik Katoličkog tjednika i voditelj sinodskog povjerenstva za medije vlč. Josip Vajdner koji je najprije pozdravio vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kard. Puljića, apostolskog nuncija mons. Luigija Pezzuta, biskupa šibenskog i predstavnika HBK-a mons. Tomislava Rogića, vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora mons. Tomu Vukšića, banjolučkog biskupa mons, Franju Komaricu, mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Petra Palića, reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH dr. Huseina ef. Kavazovića, predstavnika Židovske zajednice u BiH gosp. Jakoba Fincija, provincijala Bosne Srebrene fra Jozu Marinčića, provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenka Šteku te provincijske glavarice sestre Anu Mariju Kesten, Željku Dramac, Julijanu Djaković i Zdenku Kozina.
Također je, između ostalih, pozdravio članove PSVN-a na čelu s generalnim tajnikom vlč. Mariom Bernadićem kao i sve one koji su uložili dio sebe u pripravu ovoga svečarskog hoda. Objasnio je potom značenje riječi sinoda te što o njoj kaže Zakonik kanonskog prava.
Upoznati dublju stvarnost
Pozdrav i uvodnu riječ potom je održao predsjednik Sinode kard. Puljićkoji je ponovio kako je na svetkovinu Sv. Petra i Pavla, 29. lipnja 2012. najavio pripravu PSVN-a i pozvao sve strukture i vjernike da se uključe u njezinu pripremu. “Duboko uvjeren da svaki uspjeh počiva na milosti koju zajednica od Boga izmoli pozvao sam na osobnu i zajedničku molitvu za uspjeh Sinode. S tim ciljem, napisana je Molitva za Sinodu – dulji i kraći oblik – koja se molila na završetku mise, a mnogi i privatno”, rekao je kard. Puljić te podsjetio kako je tada ukazao na ciljeve PSVN-a: “Kao ‘skupština izabranih svećenika i drugih vjernika partikularne Crkve koji pomažu dijecezanskom biskupu na dobrobit sve biskupijske zajednice’ (ZKP, kan. 460), biskupijska sinoda ide za tim da ‘sva predložena pitanja podvrgne slobodnoj raspravi članova na sinodalnim sjednicama’ (ZKP, kan. 465).”
“U tom smislu Vrhbosanska nadbiskupija imala je za cilj okupiti se na Sinodi kako bi, prije svega, upoznala dublje svoju stvarnost, a potom, osluškujući razmišljanja svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika bolje i dalekovidnije prosuđivala znakove vremena”, dodao je i naglasio kako su se tijekom sinodalnog puta posebno tražili odgovori i nova rješenja za pastoralne izazove i poteškoće i nove načine naviještanja evanđelja i svjedočenja vjere i životne nade.
Kako je objasnio poseban je naglasak stavljen na župe za koje je želio da postanu svjesnije svoje uloge u mjesnoj Crkvi te aktivnije sudjeluju u zajedničkom poslanju i dodao da se nakon što je Pripravno povjerenstvo zaključilo da je pripremni dio dostigao željeni rezultat odlučilo pristupiti slavljeničkom dijelu biskupijske sinode.
Potom je podijelio nekoliko misli koje su sadržane u molitvi za Sinodu. Prva misao je znak križa koji je u najtežim vremenima bio sadržaj identiteta i snaga za nadvladavanje svih kušnja. Druga misao je ražariti ljubav prema Bogu i mjesnoj Crkvi. “Valja nam svima radi na tome da klima bježanja s ove grude preraste u klimu ljubavi prema toj istoj grudi koju su naši pretci, kao što rekoh, zalijevali vlastitom krvlju, suzama i znojem”, posvjestio je te potom protumačio treću misao život u različitosti. “Na ovim prostorima pluralizam je stvarnost ne samo zbog etničke i kulturne različitosti nego i zbog one religiozne (…) Iz primjera Božje ljubavi, možemo naučiti prihvatiti svakog čovjeka u njegovoj različitosti i slobodi”, naglasio je nadbiskup Vinko i potom objasnio četvrtu misao: slušanje Božje riječi i vršenje Božje volje. ”Tko ne pozna pisma, ne pozna Krista, to je temelj za izgrađivanje jasnih kršćanskih stavova u privatnom i javnom životu, i za usvajanje jednog zrelog vjerničkog i religijskog rječnika”, dodao je vrhbosanski nadbiskup naglašavajući kako je peta misao Marija uzor i zagovornica: “Marija nas uči Božju riječ čuti i vršiti. Stoga smo tijekom Sinodskog puta molili da po njezinu zagovoru obnovimo svoj ‘krsni poziv’ i ugrađujemo ‘Radosnu vijest u svagdanji život ovog društva’. Nadalje je posvijestio značenje šeste misli katolički činiti svjetlijim lice ove mjesne Crkve te naglasio kako se u sedmoj i osmoj misli tražio smisao svagdanjeg života i odgovor pred strahom smrti.
Na kraju je svim članovima zaželio pronicljivost Duha Svetoga, plodnu i uspješnu raspravu, te korisne i mudre zaključke još jednom naglasivši: “Proglašavam Prvu sinodu Vrhbosanske nadbiskupije otvorenom!”
Pozdravne riječi gostiju
Nakon kardinala uslijedili su pozdravne riječi gostiju. Nazočnima se prvo obratio apostolski nuncij mons. Pezzuto koji je izrazio zadovoljstvo odvijanjem Sinode i privođenja njezinom kraju. “Za mene ova Sinoda znači reformu i novost života. Učinjen je veliki posao. Slijedio sam ono što se radi u dušobrižništvu te naglasio da još ima mnogo toga što treba raditi, a posebice na duhovnim zvanjima”, rekao je nuncij i uz prevođenje mons Vukšića zaželio sve najbolje želio.
Potom je pročitana čestitka zagrebačkog nadbiskupa Josip kard. Bozanić, koji je bio spriječen doći u Sarajevo jer se nalazi na Euharistijskom kongresu u Budimpešti. U svojoj čestitci se prisjetio Sinode Zagrebačke nadbiskupije te uputio čestitke i zaželio obilje Božjeg blagoslova u radu što će dovesti do obnovi mjesne Crkve i obitelji te nove evangelizacije.
Biskup šibenski i predstavnik HBK mons. Rogić je posvijestivši što znači riječ sinoda i govoreći o geslu PSVN-a Sve obnoviti u Kristu! rekao kako je to „istinski poziv na preobrazbu naših odnosa u svijetu, u Crkvi, u narodu, u obitelji i u čovjeku samom“. „Ispravan odnos prema stvorenom svijetu i slika čovjeka, njegovo shvaćanje, uloga i smisao mogu se pronaći samo u punini objave, u Isusu Kristu. Svi stojimo pred tim trajnim zadatkom“, dodao je čestitajući na sinodalnom putu ovih devet godina.
Na kraju je puštena video-poruka s prijevodom biskupa limburškog mons. Georga Bätzinga, velikog prijatelja Vrhbosanske nadbiskupije koji nije mogao nazočiti skupu.
Iskustvo sinodalnog hoda
Nadalje je generalni tajnik Sinode dr. Bernadić izlagao o Crkvi vrhbosanskoj i iskustvu sinodalnog hoda. U kratkim crtama je iznio sve bitnije nadnevke i događaje u proteklih devet godina te posvijestio kako se nakon otvaranja 2012. pristupilo osnivanju Povjerenstva za pripravu Sinode, kao središnjeg organizacijskog i kordinacionog sinodalnog tjela. „Ovaj trinaestočlani gremi je održao ravno 40 sjednica. Isti gremi je bio odgovoran za izradbu statuta Sinode, te za pokretanje Biltena Sinode, kao njezinog službenog glasila“, dodao je te napomenuo kako je 2013. te početkom 2014. održan je prvi krug dekantskih zasjedanja VN-a. Kako se moglo čuti do današnjeg dana održano je ukupno devet dekanatskih zasjedanja. U radu ovih susreta redovito je sudjelovalo između 700 i 1 000 svećenika, redovnika i redovnica, kateheta, vjeroučitelja i drugih vjernika laika – mahom članova župskih pastoralnih i ekonomskih vijeća s područja VN-a. Tijekom tih susreta provedeno je i devet sinodskih anketnih ispitivanja, također su obrađivane različite teološke i socijalne teme.
„Cijelo ovo iskustvo je tijekom 2020. pretočeno u Prijedlog radnog dokumenta Sinode. Nakon njegovog iščitavanja na terenu, kao i unošenja različitih dopuna i preinaka, nedavno je upriličena i službena verzija Radnog dokumenta Sinode. Ovaj dokument predstavlja temeljni radni materijal za rad Sinodske skupštine i njezinih tijela, a sastavljen je od strane pet stručnih skupina od kojih je svaka bila zadužena za pojedino tematsko područje: eklezialno-pravno, pastoralno, liturgijsko, religiozno-pedagoško i medijsko“, naglasio je vlč. Bernadić i dodao kako bi rad sinodske skupštine trebao na kraju rezultirati zaključcima koji će biti pretočeni u Završni dokument Sinode.
„Ova Sinoda predstavlja za našu biskupiju jedan zbilja historijski događaj koji se nikad ranije nije dogodio (…) Naša je Crkva naučila funkcionirati hijerarhijski, a sada kroz ovu Sinodu želi naučiti funkcionirati kao živa zajednica vjernika koja zauzeto promišlja o budućnosti svoje mjesne Crkve“, završio je generalni tajnik sinode.
Način odvijanja zasjedanja i metodologija rada
Na kraju je generalni vikar VN-a dr. mons. Slađan Ćosić nazočne uveo u način odvijanja sinodskog zasjedanja i metodologiju rada te progovorio o tehničkim stvarima i pitanjima koja se tiču samih članova, to jest sudionika. Na početku je rekao „kako današnji čin predstavlja svečani uvod u slavljenje Prve biskupijske sinode koje će biti radnog karaktera, što dodatno doprinosi jačanju svijesti o crkvenoj povezanosti i pastoralnoj suradnji, te o preuzimanju odgovornosti za dobrobit biskupijske zajednice“.
Podsjetivši na tijek priređivanja Prijedloga Radnog dokumenent, a nakon toga i Radni dokument istaknuo je kako je to “esencijalni materijal za rad Sinodske skupštine” kojeg se treba temeljito proučiti kako bi se moglo iskazati svoje mišljenje o određenoj tematici i tako dati svoj doprinos sinodskoj raspravi.
Posvijestio je kako je radni dio druge etape PSVN-a podijeljen u pet zasjedanja, koja će se odvijati u Svećeničkom domu VN-a, prema unaprijed utvrđenom kalendaru i dnevnom redu, kako je naznačeno u knjižici Program PSVN-a. Dodao je da je pet sinodskih zasjedanja plod pet tematskih područja Radnog dokumenta a to su: eklezijalno-pravno, pastoralno, religiozno-pedagoško, liturgijsko i medijsko zasjedanje, od kojih će svako biti predmet jedne zasebne rasprave tijekom jedne radne subote.
Govoreći o pojedinom radnom danu istaknuo je kako on ima četiri temeljna sadržaja, a to su: Molitveni trenutak, Uvod u tematsko područje, Sinodska rasprava i Glasovanje
Progovorivši o tehničkim stvarima koje se tiču samih zasjedanja istaknuo je važnost sudjelovanja, ne samo zato što je to jedna od obveza od trenutka izbora ili imenovanja za člana Sinode, nego i zato što je prisutnost važna za valjanost odluka i zaključaka sinodske skupština, za što se traži “apsolutna većina onih koji imaju pravo glasa”.
Na kraju je napomenuo kako je u posljednjembroju Katoličkog tjednika lijepo predstavljen organigram Sinode te potaknuo nazočne da ga prouče. Progovorivši o pandemiji koronavirusa naglasio je obvezu poštivanja epidemioloških mjera.
Poslije svečanog otvorenja radnog dijela Sinode uslijedila je okrjepa i druženje u zdanju Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.
Kalendar zasjedanja
Kalendar Sinode osim svečanog otvorenja i zatvaranja, predviđa pet zasjedanja u dvorani Svećeničkoga doma VN-a s početkom u 9:00 sati i to: Prvo zasjedanje: subota, 18. rujna; Drugo zasjedanje: subota, 25. rujna; Treće zasjedanje: subota, 2. listopada; Četvrto zasjedanje: subota, 16. listopada i Peto zasjedanje: subota, 30. listopada.
KTA
Sarajevo, 12. rujan 2021.
