POZDRAV ZAMJENIKA GLAVNOG TAJNIKA MEĐUNARODNE PANEUROPSKE UNIJE VANJE GAVRANA PRIGODOM OBILJEŽAVANJA 2. OBLJETNICE UTEMELJENJA EUROPSKOG CENTRA ZA MIR I SURADNJU U BANJOJ LUCI
U organizaciji Banjolučke biskupije i Paneuropske unije, a u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer, u utorak, 20. rujna 2022. u Banjoj Luci u Kući susreta „Marija Zvijezda“ (bivši trapistički samostan) upriličeno je obilježavanje 2. obljetnice utemeljenja Europskog centra za mir i suradnju. Nakon što je biskup banjolučki i kopredsjednik Kuratorija Europskog centra mons. Franjo Komarica uputio pozdravni i uvodni govor, nazočnima se obratio i Vanja Gavran, zamjenik glavnog tajnika Međunarodne paneuropske unije riječima koje prenosimo u cijelosti:
Uzoriti kardinale Puljiću,
Poštovani oče biskupe mons. Komarica,
Poštovani članovi Paneuropske unije,
Dragi prijatelji, dame i gospodo,
Želim vas prije svega pozdraviti u ime predsjednika Međunarodne paneuropske unije Alaina Terrenoira i glavnog tajnika prof. dr. Pave Barišića, ali i u ime svih Paneuropljana koji su se od samog početka zdušno uključili u realizaciju projekta koji nas je i dana okupio ovdje u Banjoj Luci.
„Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!, reče Isus jednom prilikom. Ima li ičeg ljepšeg i plemenitijeg od zalaganja za mir i dijalog? Jer mir je temelj boljitka svake zajednice, od obitelji do društva. Tamo gdje ga nema, gdje je rat, gdje je nestabilnosti društvo se rastače prepuno problema.
U svojoj enciklici „Pacem in terris“ (Mir na zemlji), objavljenoj u travnju 1963., veliki papa sveti Ivan XXIII. između ostalog piše: „Nasilje nije nikada činilo drugo nego obaralo, a nikako podizalo; raspaljivalo strasti, a ne stišavalo ih; gomilalo mržnju i ruševine, a ne bratimilo zavađene; survalo je ljude i stranke u krutu nuždu da polagano, poslije bolnih iskustava, iznova grade na razvalinama što ih ostavi nesloga“.
Realizacijom projekta Kuća susreta – Marija Zvijezda i Europski centar za mir i suradnju žele se razvaline koje nažalost još uvijek postoje u Bosni i Hercegovini popuniti dobrim i nadom dajući mogućnost prije svega mladima da se obrazuju, druže i grade dobre odnose.
Pitaju me neki koji znaju za ovaj projekt: „Pa dobro za koga vi to tamo radite, komu li gradite, kad je u tom kraju sve manje katolika i Hrvata?“. Najjednostavnije je dragi prijatelji ništa ne raditi, pustiti sve da voda nosi. Ali smijemo li to, prije svega kao vjernici, ali i domoljubi svjesni svega, svjesni realnosti, ali i obaveze gradnje mira na ovim prostorima? Vaša nazočnost ovdje danas odgovor je svima koji postavljaju takva pitanja, koja budimo iskreni, nisu nerazumna i potpuno su ljudska.
Papa Benedikt XVI. u svojoj enciklici „Spe Salvi“ (U nadi smo spašeni) iz 2007. kaže da “nam je Otkupljenje, naime, dano u smislu da nam je dana nada, pouzdana nada, zahvaljujući kojoj se možemo lakše nositi sa sadašnjošću: sadašnji trenutak, ma koliko težak bio, može se živjeti i prihvatiti ako vodi ka nekom cilju, ako u taj cilj možemo biti sigurni i ako je taj cilj tako velik da opravdava trud koji je uložen u prijeđeni put“.
Upravo u ovoj rečenici sažeta je sva, ako tako možemo reći, filozofija i poruka ovog našeg projekta koji je zapravo nastavak projekta započetog u 19. stoljeću.
Što bi opat Franz Pfanner s još sedam monaha mogao te davne 1869. da nije imao vjeru i nadu u projekt koji je počeo, kako se kod nas kaže „s ledine“? Jedino što je isposlovao bila je dozvola Istambula i turskih vlasti da može s braćom doći u Bosnu i Hercegovinu
Što bismo danas imali od Europske unije da prije svega nije bilo osnivača Paneuropske unije grof Richard von Coudenhove-Kalergi koji je prije točno 100 godina pokrenuo Paneuropsku uniju kao organizaciju koja se tada zalagala, a i danas se zalaže za jedinstvo Europe u svoj njezinoj različitosti? Nakon teškog Prvog svjetskog rata Coudenhove-Kalergi nije imao ništa osim nada i ideje da Europa treba trajan i pravedan mir. Zajednička europska vojska, zajednička valuta ili to da himna Europe bude Beethovena Oda radosti samo su neke od ideja osnivača Paneuropske unije koje su danas realnost.
Što bismo danas imali od Europske unije da nije bilo vizionara i nakon Drugog svjetskog rata, francuskog ministar vanjskih poslova Robert Schuman, njemačkog kancelara Konrada Adenauera, talijanskog premijera Alcide De Gasperia i mnogih drugih koji su s nadom i vjerom i institucionalno udarili temelje europskog projekta zajedništva?
Što bismo danas imali u ovoj mjesnoj Crkvi da nije vrijednog i vjernog biskupa Franje Komarice koji sa svojim suradnicima i malim stadom svima glasno i s nadom poručuje da su tu? Škole, vrtići, starački dom, farma, sirana, vinogradi, vinarija i pivnica danas su ono što su nekada bili hidrocentrala, mlin, sirana i sve drugo što su trapisti izgradili.
Prošle godine kad smo prof. Barišić, biskup Komarica i moja malenkost putovali na skup Paneuropske unije Njemačke u Trier, na kojem je između ostaloga predstavljen i ovaj naš projekt, prof. Barišić nam je čitao ulomke pisama Franza Pfanera. Začuđeni smo bili kada smo čuli koliko su zapravo trud i angažman, ali i muka biskupa Franje slični onima Franza Pfanera, s puno prepreka i izazova, ali i s puno vjere u ono što se želi uraditi. Jedino u što smo sigurni je da biskup Komarica neće otići u Južnu Afriku, kako je učinio Pfaner nakon odlaska iz Banja Luke.
Za mir se dragi prijatelji treba boriti. On ne postoji sam od sebe. Bosna i Hercegovina s teškom se mukom izborila za mir i znade kako tu dragocjenost valja čuvati. Zato još više cijenimo obranu Ukrajine od velikoruske agresije koja ugrožava mir. Europa se na tom pitanju ujedinila u solidarnosti u obrani mira. Paneuropski je odgovor Europa ujedinjena u pravednu miru.
Ovdje danas okupljeni svjedočimo dijalog i dajemo jedan kamenčić u gradnji trajnog mira nužno potrebnog u ovim izazovnim vremenima. Zato vam zahvaljujem i vjerujem kako zajednički ovaj projekt možemo dovesti to te faze da bude brend i zaštitni znak kao što je to u neka ranija vremena bila opatija „Marija Zvijezda“. Nitko nije mogao ni slutiti što će sve dobroga donijeti ovaj samostan kad se krenulo s njegovom gradnjom. Isto tako ni mi sami ne možemo jasno sagledati što će donijeti ovaj projekt, ali smo svjesni njegovih mogućnosti u širenju dobroga među ljudima.
Neka nas u gradnji naše zajedničke europske budućnosti vodi moto Paneuropske unije „In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas – U potrebnim stvarima jedinstvo, u razlikama slobodi, u svemu ljubav“.
Svako Vam dobro!
