VIDEO: NADBISKUP VUKŠIĆ I BISKUP PALIĆ GOVORILI NA TISKOVNOJ KONFERENCIJI O 85. REDOVITOM ZASJEDANJU BISKUPSKE KONFERENCIJE BIH

Na kraju 85. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 5. studenog 2022., na tiskovnoj konferenciji za novinstvo održanoj u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, o tijeku zasjedanja govorili su predsjednik i potpredsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, i mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.

Na početku je generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević pročitao Priopćenje s 85. redovitog zasjedanja BK BiH.

U svom osvrtu nadbiskup Vukšić je najprije pozdravio sve prisutne i zahvalio svim medijskim djelatnicima ističući da ih Crkva smatra svojim prijateljima i suradnicima u svom poslanju. Potom je kratko progovorio o jednoj od tema upravo završenog zasjedanja, a to su međusobni odnosi između različitih ustanova unutar Katoličke Crkve.

„Vama je vjerojatno poznato da Katolička crkva unutar sebe ima mnogo različitih ustanova koje, uglavnom pa sve, uživaju pravni subjektivitet unutar same Crkve i prema državnom ustroju, odnosno, prema državnom zakonu. Prije svega, potrebno je usklađivati djelovanje tih ustanova unutar same Crkve onda i odnose prema društvenoj zajednici. Osim naših župa, u kojima djeluju mnogi redovnici posebice oci franjevci, tu su i druge različite ustanove, kao što su naše škole, dječji vrtići, starački domovi, domovi za osobe u teškom stanju bolesti, u terminalnom stanju bolesti, i druge različite humanitarne ustanove, koje postoje i djeluju u našoj Crkvi. Neke od njih vode i biskupije, neke od njih redovničke zajednice, i zaista je potrebno usklađivanje i dogovaranje kako u smislu organizacije onog redovitoga dušobrižničkoga djelovanja tako i u smislu ovoga organiziranja dobrotvornog djelovanja koje vrši Crkva. Mnogo je takvih obaveza i poslova između tema koje smo spomenuli. Osim ovog redovitoga djelovanja, tu je i pitanje imovine, pitanje zdravstvenoga osiguranja vjerskih službenika, ne samo katoličkih, nego vjerskih službenika općenito u Bosni i Hercegovini. Naravno, kada se radi o ovome posljednje spomenutom, ali i o mnogim drugim temama kao što je zdravstvena skrb u, recimo, našim domovima nije moguće to organizirati bez dogovora i suradnje s nadležnim držanim ustanovama, odnosno javnim ustanovama, kao što su različiti državni uredi, medicinsko osoblje, medicinske strukture, bolnice itd… Zahvalni smo svima koji nam u tom smislu pomažu. Naravno, tražit ćemo, koliko je to moguće, rješenja i za ona pitanja koja su još uvijek otvorena“ kazao je nadbiskup Vukšić.

Osvrćući se na upravo završeno zasjedanje biskup Palić se najprije pridružio zahvali i pozdravima nadbiskupa Vukšića. U nastavku je govorio o apostolskom pismu pape Franje „Desiderio desideravi“ i liturgiji kao sastavnom dijelu života Crkve i potrebi za njenim valjanim razumijevanjem.

„Kao što ste čuli, jedna od tema na ovome zasjedanju bilo je i apostolsko pismo pape Franje ‘Desiderio desideravi’. Kako je to uobičajeno u crkvenim dokumentima, naziv dolazi od prvih riječi kojima taj dokument počinje, a radi se o liturgijskoj formaciji Božjega naroda. Liturgija je sastavni dio života Crkve, a na osobit način Euharistija kao vrhunac tog života kojemu teži, prema kojemu se ravna cjelokupni život jedne vjerničke zajednice. Tako smo na temelju tog Papinog pisma progovorili o onim dobrim i pozitivnim stanjima koje liturgija ima i sa sobom nosi. Ali, nažalost, događaju se i nekakva kriva razumijevanja ili krivi načini toga slavlja. S tim u vezi je važno, kako za svećenike tako i za svakog kršćanina, uvijek posvješćivati iznova važnost liturgije i njezin pravi smisao te dostojno slaviti liturgijske čine“ kazao je biskup Palić.

Jedan od novinara je podsjetio da su biskupi sa svog zasjedanja, održanog 4. i 5. studenog 2021. u Sarajevu izrazili „zabrinutost zbog neodgovornoga ponašanja i nepromišljenih izjava pojedinih političkih predstavnika“ te pozvali sve, „koji kao izabrani predstavnici sudjeluju u vlasti i donose odluke, i sve koji oblikuju medijski prostor, da se suzdrže od teških riječi i uvreda i da poštuju pojedinačna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih grupa“. Primijetio je da i nakon izbora ima dosta teških riječi te se zanimao za mišljenje biskupa.

„Dakle, mi smo tada rekli ovo što ste vi citirali. Naravno, i ovaj put možemo samo ponoviti tu izjavu, odnosno misao te izjave i, koliko je god moguće, sa svoje strane želimo doprinijeti pomirenju, razumijevanju, dijalogu i dogovaranju kako bi cijelo društvo krenulo naprijed. Dakle, mi imamo trajno mišljenje kad su te stvari u pitanju“, odgovorio je nadbiskup Tomo.

Na novinarsko pitanje u vezi s međureligijskim dijalogom u Bosni i Hercegovini, nadbiskup Vukšić je odgovorio: „Crkva Katolička je uvijek na strani dijaloga. I ono što ja mogu i ovoga puta ponoviti, to je stav i mene kao nadbiskupa i naše Biskupske konferencije i svih nas, i želimo na tom području ustrajati. U svom pozdravnom govoru ja sam kazao da je trenutno papa Franjo na svom putovanju u Bahreinu, između ostaloga i radi jačanja međureligijskoga dijaloga. Mi stojimo na toj strani, mi molimo za međureligijski dijalog i učinit ću sve što je moguće da međureligijski dijalog i svaki drugi dijalog u ovome društvu ojača. Vama je vjerojatno poznato da sam ja kao profesor trideset godina na Katoličkom bogoslovnom fakultetu predavao dijalog i sudjelovao u dijalogu i da želim nastaviti na taj način koliko god bude moguće. I koliko bude do mene, učinit ću sve da iz dana u dan dijalog napreduje.“

Na pitanje, jesu li biskupi razgovarali na zasjedanju o tome što bi trebalo učiniti da se zaustavi trend sve većeg odlaska posebno mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, biskup Palić je odgovorio: „Iz Priopćenja sa zasjedanja je vidljivo da je na našoj Biskupskoj konferenciji sudjelovao mons. Milan Zgrablić kao delegat Hrvatske biskupske konferencije koji je u svom interventu upoznao biskupe s rezultatima nedavnog popisa stanovništva u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je također vidljiv pad broja stanovnika, a samim tim i broja vjernika. Što se Bosne i Hercegovine tiče u više sam navrata o tome govorio. Mi imamo ovdje jednu dodatno kompliciranu situaciju. Kompliciranost te situacije uzrokovana je naravno i, ajmo reći, političkim ozračjem u ovoj zemlji. Kada kažem političko ozračje onda tu mislim na pravnu sigurnost i na sve druge uvijete ili preduvjete koji su potrebni da bi netko imao dostojan život, normalan život, da bi studenti nakon svoga studija imali prigodu za zaposlenje itd… Crkva sa svoje strane može učiniti ono što u svakom trenutku i u ovakvim uvjetima čini, a to je s jedne strane evanđeoski buditi nadu i pomoći ljudima da ustraju u onome što su izabrali i što žele živjeti, način na koji žele živjeti. S druge strane, naše jedino sredstvo je pozivati sve institucije da, koliko je god to moguće, sa svoje strane učine sve kako bi se uvjeti za opstanak i ostanak ljudi poboljšali.“

Na pitanje jedne novinarke o predstojećem vremenu Adventa, biskup Palić je odgovorio: „Advent je izrazito katoličko liturgijsko vrijeme. Prema tome, postoje mnogi načini obilježavanja. Po gradovima gdje živi brojnija katolička populacija obilježava se i raznim manifestacijama. Mi bismo kao Katolička Crkva, naravno, i kao vjernici htjeli da se u ovome konzumerističkom društvu ne izgubi duh Adventa, a duh Adventa je prije svega nutarnja duhovna priprava na blagdan Isusova rođenja. Sve ovo što se uz to organizira – javne manifestacije, može pridonijeti jedino u tom smislu u kojemu pomažu rastu zajedništva i međusobnom boljem razumijevanju. Ali ponavljam, to su dvije različite stvarnosti. Jedna je stvarnost izvanjski načini organiziranja različitih sadržaja, ali za nas kao kršćane katolike osobito bitna je ova druga duhovna priprava za Božić. Vrijeme adventa je vrijeme iščekivanja, vrijeme nade, i u tom smislu naravno želimo otvoriti te horizonte nade jer je nama u ovome društvu nada na poseban način potrebna.“

KTA
Sarajevo, 6. studenog 2022.