U TRAPISTIČKOJ CRKVI UZNESENJA BDM U BANJOJ LUCI OBNOVLJENO ŠTOVANJE MARIJE MAJKE DOBROGA SAVJETA

U srijedu 26. travnja 2023. u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Trapistima u predgrađu Banje Luke, proslavljen je blagdan Marije Majke dobroga savjeta i tako, vjerojatno prvi put nakon 70 godina obnovljeno ovo štovanje.

Zauzetošću dijecezanskog biskupa mons. Franje Komarice započelo je ponovno čašćenje slike i širenja pobožnosti Marije Majke dobroga savjeta koju su oci trapisti donijeli. Nije poznato kada je to bilo niti kada je štovanje prestalo, a vjerojatno se dogodilo u vrijeme izgnanstva otaca trapista iz njihova samostana u Banjoj Luci krajem II. svjetskoga rata.

Za sam dan vjernici su se pripremali devetnicom koju je započeo biskup Franjo 17. travnja a završeno na sam spomendan koji ova župa i crkva slavi kao blagdan. U ime biskupa Komarice Misno slavlje u večernjim satima predvodio je banjolučki župnik i dekan preč. Žarko Vladislav Ošap uz koncelebraciju domaćeg župnika o. Zvonke Topića, gradiškog župnika o. Tomislava Topića i novotopolskog župnika vlč. Angela Bartulice, te uz sudjelovanje nekoliko časnih sestara i župnoga zbora pod ravnanjem s. Julijane Djaković i vjernoga puka.

Dekan Ošap je u svojoj homiliji istaknuo ljepotu svih naziva kojima vjerni puk oslovljava Blaženu Djevicu Mariju moleći njezine litanije, a više ih je od pedeset, tumačeći pojedine zazive, a posebno Majku dobroga savjeta. Prikazao je ukratko povijest čašćenja slike. Od davnina je slika bila čašćenja u gradu Skadru koji je na istoimenom jezeru u Albanije sve do Osmanskog pokoravanje Albanije u 15. st. Slikala ju je nepoznata ruka na zid male crkve (freska). Mala je to slika Bogorodice s Djetetom Isusom, koje nježno ovija svoje ručice oko majčina vrata, a ona priklanja svoje lice licu Božanskoga Sina. Izgleda kao da Dijete šapuće svojoj Majci neku tajnu. Pobožni albanski narod nazivao je Majku Božju u toj slici “Majkom dobrog savjeta”. Ne samo stanovnici grada Skadra nego i čitave Albanije i južni Slaveni sjeverno od nje dolazili su u velikim hodočasničkim skupinama s pobožnom vjerom i s velikim pouzdanjem u svetištu po Marijin savjet u dvojbama i potrebama. A onda dolazi pokoravanje. Nekada tako mnogo posjećivana prošteniška crkva Majke dobrog savjeta opustjela je. Samo malo vjernih nalazilo se u njoj. Da izbjegnu strašnom turskom ropstvu, mnogi su Albanci pobjegli u Mletke i u druge dijelove Italije. Tradicija pripovjede da se slika čudesno odvojila od zida i prenijela se u Italiji, u mali gradić Genazzanu, 50-ak km od Rima na Markov dan (patron mjesta) 1467. godine. Vijest o čudesnom dolasku jedne slike Majke Božje u Genazzano proširila se poput vjetra. Slika je naskoro postala ciljem mnogih pobožnih hodočasnika. Osobito je privlačila albanske izbjeglice. Kardinali i biskupi tražili su savjeta kod Majke dobroga savjeta, a tokom stoljeća i više papa. Nekoliko papa su svetište obasuli mnogim duhovnim povlasticama, a neki su onamo, u teškim časovima, hodočastili kao hodočasnici. Pio IX. je to učinio i više puta. Njegov nasljednik Leon XIII. dao je da se slika stavi i u glasovitu Sikstinsku kapelu u Vatikanu, a u Lauretanske litanije uveo je zaziv: „Majko dobrog savjeta, moli za nas!“ Sliku je imao i u svojoj radnoj sobi. I papa Ivan XXIII., nekoliko mjeseci nakon svoga izbora za papu došao je ondje kao hodočasnik, te svoj pontifikat preporučio Njezinu zavjetu.

Zašto se mi Mariji uopće utječemo? – upitao je don Ošap. Zato što to Bog želi. Zato što je On nju u svome planu spasenja odabrao da nitko od ljudi nije bliži Isusu od njegove majke Marije: nazočna u utjelovljenju, u rođenju, u prikazanju, u bijegu u Egipat, u Nazaretu, u Kani, u Kafarnaumu, na Kalvariji pod križem, u dočeku Duha Svetoga, a sada u slavi kao kraljica neba i zemlje. Ako je Bog ikoga ovlastio da bude prva pomoć ljudima, to je ovlastio Majku Isusovu i Majku našu po milosti. Nju je predao svomu učeniku Ivanu pod križem, a učenika je predao njoj.

Don Ošap je nastavio da je lako posavjetovati pametna čovjeka koji traži savjet i koji zna da „dobar savjet zlata vrijedi“ ali smijemo se upitati što se danas događa s pameću ljudskom, civilizacijskom, posebno u tzv. „naprednim narodima“. Možemo li uopće govoriti o pameti u vremenu i civilizaciji koju je sv. papa Ivan Pavao II. nazvao „kulturom smrti“. Današnji zidari i kreatori duha vremena dobrano su se potrudili da se svijet gradi bez Boga i poštivanje Božjih zakona i to kroz veliki program „poštivanja ljudskih prava“. Kao vjernici došli smo danas da Gospu zamolimo da nikada ne ostanemo bez pameti, a to znači da naša poštivanja ljudskih prava, tj. moga bližnjega izviru iz jedne temeljne vjerničke istine: Prvo nam valja poštivati Božje pravo. A koje je to Njegovo pravo? Bog ima pravo na čovjeka, na svoje stvorenje koje je stvori na svoju sliku i priliku jer ga nije stvorio nikakav ovozemaljski paragraf koji se izglasava u parlamentima, niti konvencije ma kako se one zvale. Ako u tim paragrafima i konvencija nema Bog, nema tu ni čovjeka kao ga je Bog u svom božanskom promisle zamislio i stvorio. On ima pravo na čovjeka kojega je svojim darivanjem života učinio svojim ljubljenim stvorenjem – spasio ga od smrti, zla i Zloga. Bog ima pravo na čovjeka ali i dužnost da ga neprestano potiče da čovjek u slobodnoj suradnji s Bogom Stvoriteljem čuva i obnavlja Božju sliku u sebi i u drugima. Zato nam valja sačuvati i našu djecu koja su po bijelom svijetu da se u taj svijet ne utope već da pamet sačuvaju a to znači vjeru u Boga i da čovjek, tj. oni Njegovi. Zato nam treba Marija Majka dobroga savjeta da nas savjetuje u svim nedoumicama i teškoćama života a danas su posebno velika. Na kraju je, propovjednik, uzeo za primjer života najsvetiji lik naše biskupije bl. Ivana Merza koji se do savršenstva ostvario jer je imao duboku pobožnost prema BDM koju je zadobio na hodočašću u Lurdu kada je zavolio krunicu koja mu je uz Euharistiju postala najvjernijim pratiteljem do groba. Kao student u Parizu među svojim duhovnim odlukama stoji i ova koju je on nazvao: Mala tajna: „Isuse, želim da te po Mariji svaki dan više ljubim!“

Poslije popričesne molitve svi zajedno su izmolili prigodne molitve pred izloženom slikom i nastavili se družiti ispred crkve uz prigodni domjenak kojega su organizirali vrijedni župljani sa župnikom o. Topićem. Tako je obnovljeno štovanje Majke dobroga savjeta u Banjolučkoj biskupiji.

KTA