NAJAVA: MOLITVENI SPOMEN U KRNJEUŠI ZA UBIJENOG ŽUPNIKA KREŠIMIRA BARIŠIĆA I NJEGOVE STRADALE ŽUPLJANE
U povodu 83. obljetnice mučeništva krnjeuškog župnika vlč. Krešimira Barišića i stradanja župe Krnjeuša banjolučki biskup mons. Franjo Komarica služit će sv. misu u utorak 8. kolovoza 2023. u 11 sati na oltaru spomen-obilježja na katoličkom groblju „Kod križa“ u Krnjeuši.
Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.
Prošle 2022. godine na Memorijalnom groblju mira na Bilima kod Mostara postavljeno je 278 križeva s imenima i prezimenima postradalih Hrvata Krnjeuše u pokolju iz 1941. Nažalost, taj broj ubijenih nije konačan.
Po izbijanju četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika se našla i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.
Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad se nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do brojke od 278 ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje (Ivan Skender (12 g.), Jure Tomičić (17 g.) i Ilija Poplašen (18 g)) koji su zvjerski mučeni, ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja “Križ” koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.
Po svršetku II. svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.
O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati. Na komemoracije u Krnjeušu od 2015. – otkada su one pokrenute – uglavnom dolaze predstavnici Crkve, tj. Banjolučke biskupije, pojedinci i manje skupine vjernika.
Predstavnici vlasti iz BiH kao i iz susjedne Republike Hrvatske nikada nisu pokazali interes doći na molitvena obilježavanja pokolja nad Hrvatima u Krnjeuši.
TABB
