U srijedu, 5. travnja 2017., u prostorijama Ordinarijata Banjolučke biskupije u organizaciji Europske akademije Banjolučke biskupije u Banjoj Luci su predstavljene četiri knjige: „Katoličko stanovništvo župa Banja Luka i Ivanjska do 1818.“; „Matične knjige župe Banja Luka, 1753.-1814.“; „Matične knjige župe Ivanjska, 1729.- 1779.“, autora Ante Ivića te najnovija knjiga mons. dr. Ante Orlovca „Waldemar Maxmilijan Nestor – prvomučenik Banjalučke biskupije“. Na predstavljanju govorili su i javnosti predstavili ova vrijedna i kapitalna izdanja mons. dr. Miljeno Aničić, direktor Europske akademije, mons. mr. Ivica Božinović, ravnatelj Katoličkog školskog centra Ivan Merz iz Banje Luke, te sami autori mons. dr. Anto Orlovac i mr. Anto Ivić.
Budući je protjerivanjem hrvatskog, katoličkog stanovništva s područja Banje Luke i okolnih mjesta i župa kroz mnoga stoljeća, napose u zadnjoj dekadi prošlog stoljeća, teška i dramatična povijesna činjenica, za čiju posljedicu imamo drastične promjene u strukturi stanovništva, bilo je prijeko potrebno upozoriti na te činjenice, posvijestiti ih novim naraštajima stanovništva te upozoriti na njihove pogubne posljedice na sveukupno stanje u ovom prostoru.
Kako se dosadašnji upravitelji i njihove politike na ovim područjima svim silama trudile i danas se trude što temeljitije zaboraviti tko je u prošlosti, pa i prije prije dvadesetak godina, nastanjivao ova područja, tko je autohtono domicilno stanovništvo, želja autora i izdavača je bila da se izdavanjem i javnim publiciranjem ovih vrijednih knjiga spriječi memoricid, da se činjenično, znanstveno rasvijetliti povijesni kontekst te naseljenost ovih prostora u vremenima do nasilnog etničkog čišćenja od Hrvata i katolika 90-tih godina prošlog stoljeća, pa do danas, što se najbolje može rasvijetliti obradom i javnim objavljivanjem sadržaja iz matičnih knjiga ovdašnjih župa.
U prvom svesku knjige „Katoličko stanovništvo na području župa Banja Luka i Ivanjska do 1818 godine“ dat je pregled i analiza okolnosti koje se tiču povijesti, demografije,migracija, načina života i različitih okolnosti u prošlosti, do 1818. godine. Razdoblje završava prestankom epidemije velike kuge i obrađenim skupom više od 25 tisuća matičnih upisa i gotovo 3.000 prezimenskih inačica katoličkog pučanstva koje je živjelo na području župe Banja Luka i Ivanjska (trokut od Prosare i Motajice, pa sjeverno od Bočca, obrubljen Vrbasom i obroncima Kozare).
U 10 poglavlja u prvom svesku obrađen je povijesni kontekst do dolaska osmanlija na ovo područje, potom osmanlijsko osvajanje i novi etno konfesionalni odnosi, obilježja ekonomskih i gospodarskih odnosa, migracije, prezimena i podrijetlo prezimena, demografske promijene, prostor nesigurnosti, razdoblja sukoba nakon Bečkog rata i posljedice koje su iz toga proistekle, vjerske prilike i crkvena organizacija te svakodnevni život u ovim
U drugom i trećem svesku ove trilogije, „Matične knjige župe Banja Luka 1753.-1814.“ i „Matične knjige župe Ivanjska 1729.-1779.“ obrađene su matične knjige župa Ivanjska i Banja Luka s imenskim obrascima u maticama, prezimena katolika obje župe te vođenje matica u tursko doba. U njima su također i dodaci: Katolički i pravoslavni naseljenici uz Savu 1725. godine; Krizmanici u župama Ivanjska i Banja Luka 1742. godine; Katoličke obitelji župe Ivanjska i Banja Luka 1742. I 1768 godine; Prezimena umrlih od kuge između 1763 i 1817 godine; Prezimenik župa Ivanjska i Banja Luka 1729.-1818 godine; Indeks prezimena krštenih u župi Banja Luka 1840-1931 godine; Svećenici na službi u župi Ivanjska 1729.-1818. godine kao i popis svećenika na službi u župi Banja Luka 1753 do 1814 godine.
Četvrta knjiga, koja je bila promovirana, autora mons. dr. Ante Orlovca, govori o prvomučeniku Banjolučke biskupije, Waldemaru Maxmilianu Nestoru. Autor je ovu knjigu posvetio svim vjernim pastirima, Banjolučke mjesne, mučeničke Crkve stradalim u ratovima 20-tog stoljeća kao i u poratnim komunističkim progonima, napose onima koji su vlastitom krvlju posvjedočili svoju vjernost Kristu i svom svećeničkom pozivu. Na čelu mučenika Banjolučke mjesne Crkve svakako spada prvomučenik Banjolučke biskupije Waldemar Maximilian Nestor, petrovačko-drvarski župnik, kojega su zajedno s njegovim vjernicima ubili i bacili u jamu Golubnjača, 27 srpnja 1941 godine tzv. „ustanci“ (četničke i gerilske, kasnije nazvane partizanske skupine). Kasnije je ovaj dan mučkog i svirepog ubojstva nevinog svećenika i njegovih vjernika slavljen u bivšoj državi kao Dan ustanka u dvije bivše jugoslavenske republike u BiH i Hrvatskoj. Ova se knjiga pojavljuje kao spomen na 75-tu obljetnicu svjedočke smrti prvomučenika Banjolučke biskupije Waldemara Maksimiliana Nestora.
TABB
Banja Luka, 6. travnja 2017.
