Župa KOTOR VAROŠ

Rimokatolički župni ured Rođenja Blažene Djevice Marije KOTOR VAROŠ

Na ovom području već u kasnom srednjem vijeku, prije osmanlijsko-turskog osvajanja Bosne, spominje se nekoliko crkava, što govori o razvijenoj kršćanskoj zajednici. Župa Kotor Varoš (do druge polovice XIX. st. uobičajen naziv Kotor) je stara. Prvi put se spominje 1623. godine.

Godine 1675. u ovoj župi spominje se crkva sv. Marije. Razorena je za Bečkoga rata, pred kraj XVII. st. Brojni katolici napustili su svoja ognjišta i iselili se u oslobođene hrvatske krajeve. Godine 1871. doselio je župnik u Kotorišće pa je župa, koja se do tada nazivala Kotor, dobila ime po naselju. Od 1889. župa nosi današnji naziv: Kotor Varoš.

Prva župna crkva sagrađena je 1891. – 1892. Srušena je 1987., a na njezinu mjestu podignuta je nova, velika, s dva zvonika. Zapalili su je srpski eksremisti 11. lipnja 1992. Te godine više su puta minirani toranj i ostaci crkve. Ipak, zbog solidnosti gradnje, crkva nije posve srušena pa je moguća obnova, ali je šteta ogromna. Obnova crkve počela je 2001. i još traje.

Stara župna kuća izgrađena je 1900. godine, ali je u ratu 1944. bila teško oštećena te je 1947. obnovljena. Nova velika župna kuća dovršena je 1975. Pri miniranju crkve 1992. poprilično je oštećena, a također je više puta opljačkana i devastirana. Obnovljena je tijekom 1999. i 2000. godine. Nakon rušenja crkve sv. misa služi se u vjeronaučnoj dvorani koja je sagrađena osamdesetih godina prošloga stoljeća, a obnovljena je 1999.

U župi postoji područna crkva sv. Leopolda Mandića u Zabrđu, podignuta 1987. Preživjela je ratna stradanja te je od 1995. služila za nedjeljna i blagdanska okupljanja vjernika. Međutim, 16. kolovoza 1998. oštećena je, ali je 2001. temeljito obnovljena.

Na osam grobalja u župi postoje kapelice, i to: u Bašćini, posvećena sv. Nikoli Taveliću, u Bilicama, posvećena sv. Petru i Pavlu, u Ćepku, posvećena sv. Marku, u Duratovcima, posvećena sv. Iliji, u Podbrđu, posvećena sv. Roku (poznato proštenište toga sveca), u Slatini, posvećena sv. Jurju, u Šibovima, posvećena sv. Anti, te u Zabrđu, posvećena Uzašašću Gospodinovu (Spasovu). Sve su pretrpjele teža oštećenja, ali su u međuvremenu popravljene.

U župi Kotor Varoš između 1952. i 1962. djelovale su sestre Klanjateljice Krvi Kristove. Potom su u župi punih trideset godina (1962. – 1992.) djelovale Školske sestre Trećega reda sv. Franje ili kraće Franjevke, a 1992. su zbog ratnih neprilika morale napustiti župu.

Župom upravljaju franjevci Bosne Srebrene, a župi Kotor Varoš pripadaju ova naselja: Bašćina, Bilice, Čaršija, Ćepak, Duratovci, Kotor, Kotorišće, Novo Selo, Podbrđe, Slatina, Šibovi i Zabrđe.
Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova u župi Kotor Varoš djelovalo je povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak 1907., a potom njegova podružnica od 1908. do 1930.

Odvajanjem pojedinih naselja od župe Kotor Varoš utemeljene su nove kapelanije, poslije župe Sokoline 1872. i Vrbanjci 1884.