Don Ante Vidović, svećenik Banjolučke biskupije, u ponedjeljak, 4. lipnja 2018. godine, na Papinskom lateranskom sveučilišta u Rimu obranio je doktorski rad iz crkvenog prava pod nazivom «Sveta Stolica i Bosna i Hercegovina – Ugovori, diplomatski odnosi i doprinos procesu pomirenja» koji je izradio pod mentorstvom prof. Vincenza Buonoma, prije dva dana od pape Franje novoimenovani Rektor Papinskog lateranskog sveučilišta, te korelatora prof. Antonia Iaccarina i prof. Natale Loda. U odsustvu prof. Loda, član komisije bio je prof. Matteo Nacci. Sam čin obrane doktorata se sastojao iz tri dijela: U prvom dijelu kandidat je u 20-ak minuta predstavio svoju radnju, zatim su u drugom dijelu uslijedila pitanja i komentari trojice članova komisije, nakon čega se komisija povukla na vrjednovanje radnje, odgovora kandidata i cjelokupnog studija. U trećem dijelu komisija se ponovno vratila u dvoranu i svečano proglasila don Antu Vidovića, doktorom crkvenog prava dodijelivši mu najveću moguću ocjenu Summa cum laude 90/90 predloživši cjelovito izdavanje radnje.
Radnja na 420 stranica iscrpno prikazuje diplomatske odnose između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, ili bolje rečeno, između Svete Stolice i država u čiji sastav je ulazila današnja Bosna i Hercegovina. Radnja je podijeljena u 4 poglavlja. Prvo poglavlje obrađuje Konkordat između Svete Stolice i Austro-Ugarske za Bosnu i Hercegovinu iz 1881. godine, te potpisani ali nikad ratificirani Konkordat između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine.
Drugo poglavlje je posvećeno diplomatskim odnosima između Svete Stolice i Federativne socijalističke republike Jugoslavije, s posebnom razradom razlogâ prekida tih odnosa od 1952. do 1966. godine i protjerivanjem diplomata Svete Stolice iz Jugoslavije. Centralni dio drugog poglavlja je Protokol između Svete Stolice i Federativne socijalističke republike Jugoslavije potpisan 1966.
Prvi dio trećeg poglavlja temeljito obrađuje put osamostaljenja Bosne i Hercegovine devedesetih godina prošlog stoljeća te aktivnu ulogo diplomacije Svete Stolice u tom procesu na međunarodnoj pozornici i njen nemjerljivi doprinos postanku i opstanku BiH u tom razdoblju. Drugi dio trećeg poglavlja obrađuje doprinos pape Ivana Pavla II i Svete Stolice procesu pomirenja u BiH tijekom ratnih razaranja.
Četvrto poglavlje detaljno analizira Temeljni ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine potpisan 2006. godine.
Obrani su prisustvovali majka, sestre i najbliža rodbina novog doktora, Predsjednik Papinske Crkvene Akademije Apostolski Nuncij Mons. Giampiero Gloder, sa svojim suradnicima i pitomcima Akademije, preč. Bože Radoš, Rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, fra Kazimir Dolić, župnik u Podhumu kod Livna, te hrvatski studenti svećenici, časne sestre i laici koji se nalaze u Rimu. Također su bili nazočni Slavica Karačić, Veleposlanica Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Josip Gelo, Veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Italiji.
Don Ante Vidović rođen je 17. rujna 1984 u Livnu, u župi Vidoši u Banjolučkoj biskupiji. U Livnu je završio osnovnu i srednju školu. U Sarajevu je 2006. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu, a 2011. godine je diplomirao i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.
Za đakona Banjolučkoj biskupiji je zaređen u Vidošima u studenom 2011. Đakonske službe je obavljao u župi Banja Luka i u Ordinarijatu.
Na Petrovo 2012. godine u Banjoj Luci je zaređen za svećenika, te potom je, bio tajnik banjolučkom biskupu mons. Franji Komarici, te upravitelj župe Aleksandrovac, pomoćnik u župi Mahovljani i urednik Tiskovne agencije Banjolučke biskupije. U ljeto 2013. godine je imenovan župnim vikarom u župama Lištani i Odžak-Ćaić kod Livna.
Od ljeta 2014. godine je na post-diplomskom studiju na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu iz crkvenog prava i pitomac Papinske Crkvene Akademije.
