U organizaciji Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Hrvatskom saboru, u srijedu 8. lipnja 2016 godine održana je tematska rasprava o hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini gdje se, kako je istaknuto, Hrvati već 20 godina bore za „institucionalnu ravnopravnost“ s ostala dva naroda u BiH, srpskim i bošnjačkim, gdje u jednom entitetu u svemu potpunu dominaciju imaju Srbi, a u drugom institucionalnu dominaciju imaju Bošnjaci. Pozivajući se na Ustav RH, članak 10., stavak 2, gdje je izrijekom navedeno da se „dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske“ organizatori ove tematske sjednice najavili su aktivniji odnos Republike Hrvatske – kako bilateralno tako i multilateralno – kako bi hrvatski narod u BiH postao jednakopravan s ostala dva naroda. Prema riječima predsjednika ovog saborskog odbora, dr. Bože Ljubića, tematska sjednica je uvod za plenarnu sjednicu Hrvatskog sabora koja bi se trebala uskoro održati i na kojoj će Sabor raspravljati o položaju Hrvata u BiH te o tome donijeti deklaraciju.
Pored članova Odbora te pozvanih i odabranih uvodničara, u radu ove otvorene tematske sjednice sudjelovali su politički predstavnici, znanstvenici i javni djelatnici iz BiH, od kojih su najbrojniji bili iz Hercegovine i time davali ton ovoj tematskoj sjednici. Pozdravne riječi sudionicima ovog skupa uputili su Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH, kao izaslanik predsjednika Vlade RH g. Tihomira Oreškovića te izaslanik Predsjednice RH gospođe Kolinde Grabar Kitarević, dr. Mate Granić, živući svjedok Dajtonskog sporazuma kojim je uspostavljena ovakva Bosna i Hercegovina.
Predsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner obratio se sudionicima tematske sjednice naglasivši kako Hrvati izvan RH i u RH čine jedinstvenu cjelinu. Sukladno Ustavu Hrvatska treba usmjeriti djelovanje ka prosperitetu i ostvarenju pune ravnopravnosti Hrvata s ostala dva naroda u BiH. –Zaštita prava Hrvata u BiH izuzetno je važan vanjskopolitički cilj i moralna obveza RH, dodao je predsjednik Reiner. Osvrnuo se i na težak životni položaj preostalih Hrvata u entitetu republika Srpska.
Uslijedila su potom pripremljena, ciljana uvodna izlaganja dr. Bože Ljubića: „Ustavni i politički položaj Hrvatskog naroda u BiH 20 godina nakon Daytona“; Željko Raguž, „Zloupotrebe nasljeđa Domovinskog rata u političkom životu postdejtonske BiH“ te dr. Zdravke Bušić, „Bosna i Hercegovina iz perspektive EU i EU perspektiva BiH“ te trosatna rasprava u kojoj su uglavnom isticani problemi ustavno – političkog položaja Hrvata, napose institucionalni odnosi dominacije Bošnjaka nad Hrvatima. U navedenim uvodnim izlaganjima dominirala su pitanja institucionalne bošnjačke dominacije dok su pitanja i problemi preostalih Hrvata u Republici Srpskoj, koji su po svemu najteži na cijelom području Bosne i Hercegovine, bila znatno manje zastupljeni. Zahvaljujući saborskim zastupnicima Ivi Jelušiću, (porijeklom iz Bosanske Posavine) Ivici Mišiću ( porijeklom iz tuzlanske regije), mons. Ivi Tomaševiću, izaslaniku kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa Vrhbosanskog, te Frani Piploviću i mons. dr. Miljenku Aničiću koji su izlagali u ime Banjalučkog biskupa dr. Franje Komarica iznijeti su tijekom diskusije i gorući problemi Hrvata na području Republike Srpske, koji nisu samo institucionalne nego teške životne naravi, koje se očigledno ne vidi jasno iz Sarajeva, Mostara i Zagreba.
I ovaj skup i rasprava pokazali su da se hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini ne može pristupati jednoznačno, da je potreban daleko veći osjećaj za sagledavanje i uvažavanje svih posebnosti u kojima žive Hrvati u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine i na temelju tih posebnosti donijeti strategiju i modele djelovanja kako pomoći bosanskohercegovačkim Hrvatima da istinski postanu ravnopravni s ostala dva konstitutivna naroda u BiH.
