U filijalnoj spomen-crkvi, posvećenoj apostolima prvacima sv. Petru i Pavlu u selu Briševu u župi Stara Rijeka, između Prijedora i Sanskog Mosta, u utorak, 25. srpnja 2017., tradicionalno je obilježena liturgijskim slavljem godišnjica pogroma – „herema“ nad 68-ero katolika tog sela. Ovaj put je to bila 25. obljetnica. Na molitvenu komemoraciju se okupilo nekoliko stotina preživjelih Briševljana i njihovih potomaka, kao i potomaka ubijenih 24. i 25. srpnja 1992. godine, te drugih župljana i prijatelja.
Koncelebrirano misno slavlje je predvodio biskup banjolučki Franjo Komarica. S njim su, uz domaćeg župnika vlč. Dražena Mirčića i predratnog starorječkog župnika, a sadašnjeg lištanskog župnika i livanjskog dekana preč. Adolfa Višatickog, koncelebrirala još petorica svećenika.
Prije mise su predstavnici domaćih udruga prognanika, te nekih stranaka i prijedorske općine položili vijence i upalili svijeće pred spomen pločama s imendanima pobijenih briševačkih katolika.
U svojoj snažnoj poruci biskup je upozorio na „trajno postojanje borbe između dobra i zla u našem životnom okruženju“. Podsjetio je na „tužnu i zabrinjavajuću činjenicu“ kako „i u ovom konkretnom slučaju nasilnog, ničim izazvanog progona nad miroljubivim stanovnicima ovog sela, te u upornom službenom prešućivanju tog zlodjela od strane nadležnih državnih institucija i u izbjegavanju da se temeljito isprave njegove posljedice, na svjetlo dana izlazi namjerno opstruiranje vladavine prava u našoj zemlji.“
Pojasnio je kako „bez istinskog, objektivnog pogleda na događaje koji su se zbili oko nas u nedavnoj prošlosti, bez spremnosti da iskreno i stvarno razradimo i proradimo tu istu prošlost, koju smo i sami proživjeli, a koja je – u duhu međunarodnog prava – opterećena bremenom teških grijeha i opasnošću od vječne kazne i nesreće, mi nećemo moći ostvariti tako potrebnu smirenu i sigurnu budućnost ni za sebe ni za ljude našeg vremena i kraja, niti za generacije koje dolaze iza nas“.
Istaknuvši kako je „put Crkve čovjek“, biskup je ustvrdio kako „Crkva, osobito njezino vodstvo niti u Rimu niti u bilo kojoj biskupiji ne smije ostati indiferentna, nezainteresirana, nijema i oportunistička, kad se radi o čovjeku – osobito onom zgaženom, obespravljenom, poniženom, obeščašćenom, izrabljivanom, izmanipuliranom, mučenom ili pak ubijenom“. Biskup Komarica je i ovaj put pozvao sve nazočne da se nastave truditi „oko traganja za istinom o Briševačkim žrtvama bez mržnje i želje za osvetom u svome srcu“, te „oko popravljanja i poboljšanja onih struktura našeg društva i države koje su prouzročile i prakticirale samovolju, tiraniju, zlodjela i nepravdu nad brojnim nedužnim našim sugrađanima, osobito u ovom kraju naše domovine“.
Pozvao je sve na molitvu za sve poubijane Briševljane i Starorječane, kao i za obraćenje i spasenje duša njihovih mučitelja“.
Te su molitve zajednički izmoljene tijekom misnog slavlja, te nakon njega pred spomen-križem i spomen-pločama poubijanih katolika.
Nakon svete mise, upriličeno je prigodno predstavljanje upravo izašle knjige „Briševački mučenici“ autora Frane Piplovića i suautora Ive Atlije. O knjizi su govorila ta dva autora, a nazočnima se obratio i predratni župnik starorječki preč. Adolf Višaticki te biskup Franjo.
Biskup je u pratnji svećenika i rodbine briševačkih žrtava, sahranjenih na obližnjem groblju Raljaš, pohodio grobove žrtava i predmolio zajedničku molitvu za njih, za one koji su sahranjeni na „Grošića groblju“ u Staroj Rijeci kao i one, koji su prenešeni na područje Republike Hrvatske.
Za obiteljsku agapu u dvorištu crkve pobrinula se, zajedno s domaćim župnikom Mirčićem, udruga prognanih Briševljana iz Zagreba.
I u predvečerje toga „spomen dana“, 24. srpnja 2017., slavljena je za žrtve sela Briševa, koncelebrirana sv. misa u banjolučkoj katedrali, koju je predvodio biskup Franjo.
TABB
Briševo (Stara Rijeka), 26. srpnja 2017.
