ODRŽAN PRVI MEĐUNARODNI KONGRES BISKUPSKIH VIKARA I DELEGATA ZA OSOBE POSVEĆENOG ŽIVOTA
U organizaciji Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života od 28. do 30. listopada 2016. godine u prostorijama Papinskog sveučilišta Antonianum u Rimu održan je prvi međunarodni kongres biskupskih vikara i delegata za osobe posvećenog života. Tema kongresa bila je: služba i uloga biskupskih vikara za osobe posvećenog života. Kongresom je predsjedao kardinal João Braz de Aviz, prefekt spomenute Kongregacije u suradnji s generalnim tajnikom nadbiskupom Joséom Rodriguezom Carballom. Sudjelovalo je oko 200 predstavnika Biskupskih konferencija te pojedinih biskupija iz cijelog svijeta među kojima je bilo i deset biskupa. Delegat u ime Biskupske konferencije BiH bio je banjolučki svećenik vlč. Zlatko Matić, student na postdiplomskom studiju u Rimu.
Poslije pozdrava i uvodnog predavanja kardinala de Aviza, 28. listopada sve sudionike primio je u audijenciju papa Franjo. Sveti Otac izrazio je iskrenu dobrodošlicu svim sudionicima kongresa te zahvalio na ozbiljnom pristupu biskupa koji su poslali svoje predstavnike. U svome govoru papa Franjo istaknuo je da je „posvećeni život dar Crkvi koji se rađa i raste u Crkvi i usmjeren je prema Crkvi, te doprinosi dobru cijelog Tijela Kristova, a ne samo redovničkim zajednicama“. U vezi s osnivanjem novih Instituta posvećenog života, podsjetio je na riječi iz Ivanova evanđelja da „duh ne prestaje puhati gdje želi i kada želi“. Istaknuo je da dijecezanski biskup treba biti odgovoran u rasuđivanju i procjeni autentičnosti karizmatskih darova i da je dužan uvijek prethodno obavijestiti Kongregaciju za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života. Osvrćući se na međusobne odnose pastirā i posvećenih osoba, kazao je da produbljivanje uzajamnih vrijednosti obvezuje i pastire i posvećene osobe. „Ne postoje međusobni odnosi tamo gdje pojedini naređuju, a drugi su podređeni, bilo zbog straha ili pogodnosti. Zapravo, međusobni odnosi postoje tamo gdje se njeguje dijalog, uvažava slušanje, gdje je uzajamna gostoljubivost, susret i poznanstvo, traženje istine, bratska suradnje za dobro Crkve koja je kuća zajedništva. Sve navedeno neka bude odgovornost i Pastirā i osoba posvećenog života“ zaključio je papa.
U podnevnim satima održana su dva predavanja. Ne temu: „posvećeni život: briga i nadzor biskupa – pravni aspekti“, predavanje je održao prof. dr. Gianfranco Ghiralda. Istaknuo je potrebu: razboritog razlučivanja i procjene koji su uvijek usmjereni na veće dobro Crkve; harmonije autoriteta i zavisnosti, uzajamnog dijaloga i poštovanja, Euharistije kao središte apostolskog života te načina organizacije života i discipline.
O posvećenom životu u partikularnoj odnosno mjesnoj Crkvi s ekleziološkog aspekta govorio je prof. dr. Nicla V. Spezzati. Glavni naglasci su bili: posvećeni život je dar Božji po Duhu Svetom koji se manifestira u Crkvi po životu Isusa Krista, dinamika vjere i života, zajedništvo i zajednički život koji trebaju biti prožeti služenjem u ljubavi, razumijevanju i slobodi, upoznavanje i izgrađivanje jasnog identiteta, interkulturacija i pluralnost.Ukazao je i na poteškoće u zajednicama (pasivnost, umornost, starost, bez novih duhovnih zvanja) te kazao da se biskup ne treba odnositi prema zajednicama samo službeno nego s ljubavlju i blizinom kao i da različitost karizmi nisu sukobi interesa nego dar.
Drugog dana predavanje je održao prof. dr. Leonello Leidi na temu: rasuđivanje, pratnja i prepoznavanje nove stvarnosti posvećenog života. Iznio je sljedeće naglaske: karizma treba biti vidljiva i prepoznatljiva u svjedočanstvu života po Isusu Kristu; karizma je dar Božji za Crkvu i kao takvu je treba razumjeti, shvatiti i utvrditi; poštovanje i poslušnost prema autoritetu, dobri i usklađeni odnosi; duhovni život treba biti konkretiziran u odnosu prema Bogu i bližnjima; potreba animiranja života, utvrditi realne mogućnosti osobnog i zajedničkog razvoja; potrebna formacija kroz koju treba utvrditi zrelost i motivaciju kandidata te omogućiti usvajanje duhovnih, pravnih i ljudskih elemenata; tri ključna stava: ljubav, poštovanje i sloboda; problemi ovisnosti i izolacije.
Na temu: Međusobni odnosi: od stvarnih do budućih perspektiva govorio je nadbiskup Carballo, a glavne smjernice bile su: favorizirati susrete jer bez susreta nema ni međusobnih odnosa; ostvarivati dijalog u poniznosti, zajedništvu i poštovanju te služiti Božjem narodu, a ne samome sebi; biskupi trebaju poštivati karizme i biti im bliski, a redovnici ne mogu biti vrednovani kao dijecezanski svećenici, zbog svoje karizme kojom se ne smije manipulirati. U vezi s odnosom biskupa prema redovnicima kazao je da se problemi ne rješavaju samo pravnim uredbama nego u otvorenom dijalogu i susretu. Ukazao je na potrebu prihvaćanja karizmi, uzajamno vodstvo i zdravu samokritičnost te na međusobnu komunikaciju, dostupnost i suradnju. Rekao je da redovnici trebaju znati zrelo vrjednovati primljene od Boga darove kao i da je potrebna formacija u skladu s crkvenim dokumentima. Istaknuo je potrebu zajedničke suradnje redovnika i dijecezanskih svećenika u pastoralnim projektima te kazao da su svi pozvani biti animatori zvanja ne samo kompetentnošću nego svjedočenjem, zajedništvom i služenjem.
O kontemplativnom život ženskih zajednica s pravnog aspekta govorio je prof. dr. Sebastiano Paciolla. Oslanjajući se na odredbe Zakonika kanonskog prava, govorio je autonomiji i tipologiji samostana, nadzoru i odnosu biskupa prema samostanima, pravima i obvezama samostana prema uredbama Zakonika kanonskog prava; pravnom pitanju izoliranih samostana te o kvaliteti života i svjedočanstvu karizmi. Zaključio je da je za samostane ženskih zajednica pravno mjerodavno isto što i za samostane s muškim zajednicama.
O svjedočanstvu redovničkog života u zajednici prema uputama apostolske konstitucije “Vultum dei quaerere” s teološko-duhovnog gledišta govorila je s. Stefania Castarelli u ime zajednice sv. Benedikta te s. Elena Beccaria u ime zajednice sv. Klare. Smjernice koje je propisala apostolska konstitucija “Vultum dei quaerere” sestra Stefanija je predstavila kroz šest točaka: formacija, molitva, središte Riječi Božji u osobnom i zajedničkom životu, lectio divina, sakramenti Euharistije i Pomirenja te život u zajednici. Smjernice koje je propisala apostolska konstitucija “Vultum dei quaerere” sestra Elena je predstavila kroz pet točaka: klauzura, posao, tišina, sredstva komunikacije i sskeza.
Trećeg dana predavanje je održao je mons. Orazio, a predstavio je apostolsku konstituciju “Vultum dei quaerere” s pravnog aspekta. U kraćim crtama rastumačio je 14 članaka pravne naravi koji su predstavljeni u apostolskoj konstituciji “Vultum dei quaerere“.
Kongres je završio zajedničkim Euharistijskim slavljem u bazilici svetog Ante na Lateranu koje je predslavio kardinal de Aviz uz koncelebraciju 11 biskupa te oko 150 svećenika. (kta)
KTA
Rim, 9. studeni 2016.
