U prostorijama trapističkoga samostana „Marija Zvijezda“ kod Banje Luke, obilježavanje 150 godina ove nekoć najveće trapističke opatije započelo je 21. lipnja 2019. tiskovnom konferencijom.
Uz nazočnost nekolicine medijskih kuća, konferenciju za novinstvo moderirao je mons. Ivica Božinović koji je podsjetio kako se ova obljetnica obilježava pod sloganom: Marija Zvijezda – Europa u Bosni i Hercegovini, prenosi nedjelja.ba.
Obraćajući se nazočnima, banjolučki biskup mons. Frano Komarica je istaknuo da je djelovanje trapista u banjolučkom kraju nešto jedinstveno u cijeloj jugoistočnoj Europi. „Velika kulturna, civilizacijska i duhovna baština koju su ovi redovnici ostavili iza sebe potrebno je da bude poznata našoj generaciji i posredovana budućima“, rekao je biskup Komarica te naglasio da „smo mi time, dio civilizirane i kulturne Europe, prožete kršćanstvom“.
„Katolička Crkva, u duhu onoga što su nam ostavili oci trapisti, ima zadaću i ovdje djelovati da radosnu vijest prenosi svim ljudima te činiti sve što može da ova baština bude sačuvana i s njezinim duhovnim bogatstvom upoznate nove generacije“, kazao je biskup Komarica podcrtavši da su trapisti ovdje „radili oko mira i zajedničkoga života svih ljudi“. „To i mi želimo raditi, vjerujući u Boga koji je stvoritelj svih ljudi i svih krajeva. Zato bih volio da današnji dan u ovoj drevnoj opatiji bude poticaj da se svjetlo Marije Zvijezde ponovno razbukta“, poručio je biskup Komarica.
Potom je riječ uzeo Dom Armand Veilleux, izaslanik generalnog opata Dom Eamona Fitzgeralda, koji jespomenuo kako mu je poznat ovaj kraj jer je u njega dolazio. Ukazao je na rađanje monaškoga života u Katoličkoj Crkvi od njezinih početaka, istaknuvši da je time izgrađivana i lokalna kultura gdje su oni bili.
„Sve što se dogodilo u Mariji Zvijezdi jest simbol monaškoga života, jer oni su ovdje došli prije 150 godina kako bi služili Bogu. Onda su uvidjeli potrebe ovdašnjega čovjeka te preuzeli misiju i ulogu materijalne izgradnje koje su bile važne lokalnom stanovništvu. Ljudi su podsjećali na ono što su oni sve napravili. Važno je ipak ne samo ono što su oni činili, nego realnost da su doprinijeli nečemu iz prošlosti do današnjih dana. Mi ne trebamo nostalgično gledati na prošlost, nego uvidjeti su duhovnu realnost koja je ovdje prisutna i koja će se nastaviti“, rekao je Dom Armand istaknuvši da monaški život „nije znak moći nego vremena“. „Moć koju su monasi imali ovdje sada više nemaju, ali vrijednosti koje su utjelovili u svom duhovnom životu ostaju ovdje i nadam se da će biti od koristi i danas ovoj Crkvi“, poručio je.
Zatim je mons. Miljenko Aničić, direktor Caritasa Banjolučke biskupije, iznio natuknice u trapistima u banjolučkom kraju. Uz ostalo, spomenuo je nešto od onoga što su oni ovdje uradili, naglasivši ipak kako to sve ostaje nedorečeno ako se izuzme duhovna dimenzija koja je njih pokretala, a utjelovljena je u njihovu geslu „Moli i radi“. U tom smislu ukazao je i na nepovoljan društveni kontekst u vrijeme njihova dolaska. Iznio je i anegdotu da se prigodom izgradnje samostana popunio paša te je tadašnji opat p. Franz Pfanner morao ići u Carigrad te moliti dozvole pa je dobio odobrenje da može graditi ne samostan nego „kuću sa 60 soba“. Također ispričao je kako su prva zvona prokrijumčarena te kako se uopće u osmanlijsko doba smjelo zvoniti. Spomenuo je i da su trapisti potom otvorili: siranu, pivovaru, kovačnicu, žitnicu, kamenolom, mlin, pilanu, sušaru, klaonicu, proizvodnju tutkala, cigle i crijepa, suknaru, voćni i šumski rasadnik, tiskaru, stolarsku radionicu, bolnicu koja je preuređena u azil za radnike te su gradili i kuće za svoje radnike. „Kupio je više od 5 000 duluma zemlje koje je otkupljivao od Turaka“, rekao je mons. Aničić te progovorio i o drugim opatima u Mariji Zvijezdi za čije je doba izgrađena hidrocentrala na Vrbasu (ove godine je 120. obljetnica); most Sv. Bernarda; donesen gramofon, kino aparat, utemeljena ustanova Iuvenat, sirotište… Također, ukazao je na nevolje koje su trapisti doživjeli u Drugom svjetskom ratu, a rezultirale su odlaskom svih monaha rodom s njemačkog govornog područja i potom oduzimanjem cjelokupnih dobara, osim crkve i groblja, koje su učinili komunisti koji su spalili i 20 000 knjiga.
„Sile zla i tame ne mogu podnijeti svjetlo, a Marija Zvijezda je sjala u punoj stvarnosti. Sile zla su otišle u ropotarnicu povijesti. Međutim, pitanje koliko je toga zla ispravljeno? Koliko znamo o baštini otaca trapista; koliko vrjednujemo ono što su oni ostavili?“, upitao je završno mons. Aničić.
Na kraju je biskup Komarica, odgovarajući na pitanja novinara, spomenuo kako još uvijek ništa od nekadašnjega vlasništva otaca trapista nije vraćeno Katoličkoj Crkvi kao što je to prije 25 godina urađeno tj. vraćeno Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi.
Obilježavanje 150 godina Marije Zvijezde nastavit će se Svetom misom i programom u popodnevnim satima i u subotu, 22. lipnja.
KTA
Banja Luka, 21. lipanj 2019.
