Katedrala sv. Bonaventure

Katedralu u Banjoj Luci obično poznaju kao „Biskupovu crkvu“, jer ona nije župna crkva. Posvećena je sv. Bonaventuri (+1274.), a podignuta je 1885.-1887. U ono vrijeme ovaj dio Banje Luke još nije bio naseljen, a Banjolučani su ga zvali „Polje“. Crkva je bila izgrađena u gotskom stilu i iznutra opremljena drvenim gotskim oltarima tirolske izrade. Na izričit zahtjev tadašnjih (austrougarskih) vlasti crkva nije smjela biti dulja od 18, ni šira od 9 m. S tom veličinom nikada nije potpuno odgovarala svojoj svrsi, ali je i kao takva vjernicima služila sve do snažnog potresa 27.10.1969. kad je teško oštećena te ju se moralo srušiti.

Nova je katedrala podignuta na mjestu stare, 1972.-1973. Misao vodilja u izradi projekta, što ga je ostvario zagrebački arhitekt ing. Matasović, bila je dvostruka simbolika šatora. U Starom je zavjetu Božja nazočnost među ljudima nazivana „šatorom Božjim“, a nakon potresa mnogo je ljudi bilo prisiljeno privremeno stanovati pod šatorima. Prva je misa u njoj slavljena na Božić 1973.

Po nacrtima slovenskog arhitekta Danila Fürsta, 1987. vanjski dio katedrale je obložen kamenim pločama (vinkuran iz Pazina). Na portalu je mladi slovenski akademski kipar iz Ljubljane Viktor Plestenjak u kamenu isklesao dva bareljefa (plitka reljefa) s geslom: „U dom ćemo Gospodnji radosno ići“.

Zvonik visok 42 m izgrađen je 1990.-1991. i ima pet zvona (težine 1.070, 745, 540, 315 i 250 kg).

Sadašnji dovršeni izgled katedrala je dobila tek 2001. kad je izvršena rekonstrukcija krova i dovršeno unutarnje uređenje.

Vitraje je izradio hrvatski akademski slikar Ivo Dulčić (1916.-1975.). Na pročelju su prikazani simboli četiriju evanđelista, iznad oltara Kristovo uskrsnuće, a s lijeve strane svetohraništa lik sv. Bonaventure, serafinskog naučitelja, te s desne strane „dvije ribe i pet kruhova“. Mozaike je uradio umjetnik iz Prijedora Rudi Slačala, a tabernakul u obliku zlatne kugle hrvatski akademski kipar Jure Žaja (r. 1944.).

Klasične orgulje izrađene su 1886. u tvrtki Richard Ibach u Barmenu, u Njemačkoj. Imaju dva manuala, pedale, 18 registara i 1041 sviralu. Darovane su Banjolučkoj biskupiji, obnovljene i montirane 2002.

Desno od glavnog ulaza u katedralu nalazi se spomen-kapelica bl. Ivana Merza (1896.-1928.) s lijesom u kome je bl. Ivan bio pokopan na Mirogoju u Zagrebu i njegovim moćima.

Papa Ivan Pavao II. pohodio je katedralu i spomen kapelicu prilikom proglašenja Ivana Merza blaženim, 22. lipnja 2003. Tom prigodom darovao je kip uskrsloga Krista koji sada stoji ispred katedrale. Godine 2007. postavljen je s lijeve strane katedrale kip bl. Ivana Merza, rad akademskog kipara Slavena Miličevića iz Zagreba (ali je uklonjen 2013. zbog oštećenjâ). U međuvremenu je nabavljen novi i postavljen na isto mjesto.