Pravilnik
POVJERENSTVA ZA KULTURNA DOBRA CRKVE
Povjerenstvo za kulturna dobra Crkve savjetodavno je tijelo za područje djelatnosti koja se ovim Pravilnikom određuje ili koje Ordinarij svojom posebnom odlukom naznači.
Naputci i zaključci koje donese Povjerenstvo mogu imati obvezujuću snagu samo ako tako odluči i proglasi dijecezanski biskup.
I. Uvodne napomene
U Bogu ljepota nije neki naknadni atribut, već ona izvire iz njegove slave koja čini Božju stvarnost: „Tvoja je, Gospodine, veličina, sila, slava, sjaj i veličanstvo“ (1 Ljet 29,11). Kada se Crkva koristi umjetnošću u vršenju svoje misije, onda to ne čini iz estetskih razloga, nego jer ona proizlazi iz same naravi objave i utjelovljenja. Svojom brigom za kulturna dobra Crkva želi suvremenom čovjeku pomoći da zadobije iskustvo Boga kao onoga koji u sebi sadrži sve ono što je Dobro, Lijepo i Istinito.
Stoga Povjerenstvo svoje djelovanje usmjerava k ukazivanju na činjenicu da je upravo vjera bila nadahnuće u nastanku velike baštine naših crkvenih kulturnih dobara. Umjetnicima, arhitektima, glazbenicima njihovo je umjetničko djelo plod potrage za Bogom, izraz susreta s Bogom, a drugim članovima kršćanske zajednice pokazuje veliko duhovno bogatstvo koje čovjeku dolazi ukoliko se kroz vjeru susretne s Bogom. U pastoralnome smislu cilj kojemu povjerenstvo teži jest senzibiliziranje Naroda Božjega za crkvena kulturna dobra.
II. Zadaća
Glavni pravci djelovanja proizlaze iz dokumenata Svete Stolice prije svega Papinskog Povjerenstva za kulturu.
1. Promiče skrb o kulturnim dobrima Crkve na način da savjetuje, koordinira i kontrolira sve ono što se tiče vrednovanja i uporabe kulturnih dobara s osobitom pažnjom prema onoj umjetnosti koja je vezana uz liturgijske svrhe;
2. potiče razne oblike pastorala vezane uz kulturna dobra (povijesni, arheološki, umjetnički, arhivski interes), muzeje, knjižnice, itd.;
3. osmišljava načine vrednovanja crkvenih kulturnih dobara u smislu evangelizacije i katehizacije imajući u vidu pastoral mladih, pastoral turista, itd.;
4. pomaže u odabiru i ocjeni onih dobara, pokretnih ili nepokretnih, koje treba restaurirati, uljepšati ili pribaviti nove;
5. brine o arhivskoj baštini;
6. posebnu brigu vodi o muzejsko-galerijskom centru „Marija Zvijezda“.
III. Članovi
Članove Povjerenstva predlaže imenovani Povjerenik, a potvrđuje dijecezanski biskup. Mandat članova Povjerenstva traje pet godina i može biti produljivan.
Članstvo u Povjerenstvu prestaje: istekom mandata, pismenim odreknućem upućenim Povjereniku i njegovim prihvaćanjem, trajnom spriječenošću, opozivom nadležne crkvene vlasti, neopravdanim izostankom sa sjednica tri puta uzastopce.
IV. Povjerenik
1. vodi rad Povjerenstva,
2. saziva sjednice Povjerenstva,
3. redovito predsjeda sjednicama Povjerenstva,
4. predlaže tajnika Povjerenstva,
5. izvješćuje Biskupa o radu Povjerenstva,
6. zastupa Povjerenstvo,
7. potpisuje zapisnik sjednica i druge dokumente Povjerenstva,
8. prenosi naloge i smjernice Biskupa članovima Povjerenstva.
V. Tajnik
1. obavlja dužnosti koje mu povjeri Povjerenstvo ili Povjerenik,
2. vodi zapisnik na sjednicama Povjerenstva,
3. sastavlja izvješća za Ordinarijat,
4. čuva spise Povjerenstva.
VI. Način rada
1. Povjerenik najmanje jedanput godišnje saziva sjednice Povjerenstva.
2. Svi članovi su dužni sudjelovati na sjednicama Povjerenstva. Ukoliko je neki član spriječen, dužan je o tome pravovremeno obavijestiti Povjerenika ili tajnika Povjerenstva.
3. Povjerenik po potrebi može zatražiti pomoć stručnjaka za određena područja. Stručnjaci, koji nisu članovi Povjerenstva, mogu sudjelovati na sjednicama Povjerenstva na poziv onoga tko njima predsjeda, ali bez prava glasa.
4. Zaključci se na sjednici donose natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Povjerenstva.
5. Rad se sjednice odvija prema unaprijed najavljenom dnevnom redu što ga određuje Povjerenik u dogovoru s tajnikom uzimajući u obzir prijedloge ostalih članova. Obavijest o sazivu sjednice treba dostaviti Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci, a u pozivu se mora naznačiti mjesto i vrijeme održavanja sjednice. Poziv na sjednicu članovima Povjerenstva mora biti upućen barem tjedan dana prije sjednice i popraćen dnevnim redom, a šalje ga tajnik Povjerenstva.
6. Zapisnik sjednica Povjerenstva vodi tajnik. Na početku sjednice se čita zapisnik prethodne sjednice, na koji članovi Povjerenstva mogu izraziti svoje primjedbe. Provjerit će se također jesu li izvršeni zaključci prethodne sjednice.
7. Tajnik Povjerenstva će:
a) u zapisnik ubilježiti prisutne i odsutne članove, tijek rada sjednice, a posebno sve zaključke sjednice, koje je na sjednici dužan formulirati Povjerenik,
b) sastaviti zapisnik najkasnije u roku od 15 dana nakon održane sjednice i dostaviti ga na uvid i odobrenje Povjereniku koji ga potpisuje i šalje Biskupskom ordinarijatu.
Kraću obavijest za javnost o radu Povjerenstva mogu dati Povjerenik i/ili tajnik Povjerenstva.
VII. Financiranje
Rad Povjerenika i članova Povjerenstva je na opće dobro Crkve i kao takav je na volonterskoj osnovi, tj. bez financijske nadoknade. Troškove rada Povjerenstva (potrošni materijal, nužna tehnička pomagala, slanje obavijesti, …) podmiruju se iz ekonomata Biskupskog ordinarijata.
VIII. Dopune i promjene
Promjene i dopune Pravilnika može predlagati Povjerenstvo dvotrećinskom većinom glasova svih članova Povjerenstva a odluku o promjenama i dopunama donosi dijecezanski biskup.
Broj: 55/2025.
Banja Luka, 6. veljače 2025.
✠ Željko Majić,
biskup
Vlč. Pero Ivan Grgić, kancelar