AUDIO: PROPOVIJED BISKUPA SEMRENA NA MISI UOČNICI 5. OBITELJSKOG DANA U BIH I 2. SVJETSKOG DANA DJEDOVA, BAKA I STARIJIH OSOBA
Svetu misu uoči Petog Obiteljskog dana u Bosni i Hercegovini i Drugog Svjetskog dan djedova, baka i starijih osoba u večernjim satima u subotu, 30. srpnja 2022., u župnoj crkvi Svete Obitelji u Kupresu predvodio je predsjednik Vijeća za obitelj Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. Prigodnu propovijed biskupa Semrena prenosimo u cijelosti:
Čitanja: Prop 1,2. 2,21-23; Kol 3,1-5.9-11; Lk 12,13-21.
UVOD. Braćo i sestre, večerasnas je okupila Božja ljubav ovdje na Kupresu, na V. Obiteljskom danu u BiH i Drugom svjetskom danu djedova, baka i starijih osoba, te na osamnaestu nedjelju kroz godinu. Misao vodilja ovog dana glasi: Obiteljska ljubav: poziv i put svetosti – Rod donose i u starosti! Ovaj Dan ispunjen je čestitkama i zahvalnošću za sve ovdje prisutne i mnoge druge koji su na različite načine povezani s obiteljima i s nama preko elektroničkih sredstava komuniciranja. Bog u svojoj ljubavi želi doprijeti do svakog čovjeka i svakog člana obitelji. Zahvalni smo Bogu za svu ljubav očitovanu po članovima naših obitelji, bilo živih bilo već preminulih. Ovo je drugi Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba koji je papa Franjo posvetio obitelji na petu godišnjicu apostolske pobudnice Radost Ljubavi. Mi smo u Crkvi u BiH zadnje dvije godine posvetili molitvi, skrbi i pastoralu djedova, baka i starijih osoba koje su sastavni dio obitelji. Da bismo dostojno proslavili Gozbu ljubavi, pokajmo se za svoje grijehe.
Braćo i sestre, večeras slavimo V. Obiteljski dan u Crkvi u BiH i drugi Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba. Obitelj je najvažnija ljudska zajednica na ovoj zemlji. Mi ljudi živimo u različitim zajednicama, u zajednicama ove ili one vrste, u političkim zajednicama, u vjerskim zajednicama i slično. Obitelj je osnovna zajednica na kojoj se temelje sve ostale zajednice. Crkva i država kao dvije najmoćnije zajednice također se temelje na obitelji. Isus je rođen u prirodnoj obitelji, ali je osnovao i novu obitelj koja se zove Crkva. Uostalom, on je htio da cijelo čovječanstvo postane jedna obitelj.
U današnjem Evanđelju stoji kako je jedan čovjek iz mnoštva rekao Isusu sljedeće riječi: „Učitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu“. Isus mu je odgovorio: „Čovječe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?“ A Isus je dodao i sljedeće riječi: „Klonite se i čuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje“ (Lk 12,13-15). Živimo u vremenu globalnog kapitalizma, kad ljudi žele posjedovati što više materijalnih dobara, jer su vođeni pohlepom. Isusov odgovor na to bio bi: što više posjedujemo, to manje postojimo! Naše materijalne stvari škode našem životu jer nas čine sebičnima, tj. zatvorenima, ograđenima od živih ljudi i od živoga Boga.
Današnje Evanđelje jasno pokazuje da je rivalstvo između tjelesne braće vrlo često. U današnjem svijetu rođena braća govore jedan o drugome s omalovažavanjem ili čas s prezirom. Rođena se braća svađaju i nastoje jedan drugoga pobijediti. Događa se da je jedan od braće agresor (napadač), a drugi žrtva. Sjetimo se prvih stranica Biblije, gdje se govori o dvojici braće: o Kainu i Abelu. Kain je iz čiste zavisti i ljubomore ubio svoga brata Abela. Slično se događa među sestrama, između roditelja i djece, između djedova i baka, između pojedinih članova jedne velike ili male obitelji. To se događa iz čiste zavisti. Najčešće je to svađa oko baštine, oko nasljedstva. U starijim kulturama braća koja su imala pravo na nasljedstvo bila su vrlo često u svađi. U Osmanskom Carstvu od 15. do 17. stoljeća skoro je postalo legalno da novi sultan prilikom uspinjanja na prijestolje jednostavno naredi ubojstvo svoje braće i polubraće. Navodno se tako najbolje čuva red u Carstvu.
Mudrosne knjige u Bibliji oštro kritiziraju neprijateljstvo među braćom i mržnju između tjelesne braće koja je razarala cijele obitelji. Knjige mudrosti u Bibliji slavile su bratsku slogu. Tako i Psalam veliča bratsku ljubav: „Gle, kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti“ (Ps 133,1). Kad braća žive u slozi, to je dobro i lijepo. Pohvala braći koja žive u slozi ne odnosi se samo na pojedine obitelji, nego i na cijeli Izrael, na cijeli izraelski narod, koji je također jedna obitelj. Možemo reći da se to odnosi na svaki narod i na cijelo čovječanstvo kao na jednu obitelj. Tu bratsku ljubav Isus proširuje na svakog pripadnika izraelskog naroda, a kasnije na svakog člana čovječanstva, jer Isus zastupa ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu. Poznata je rečenica iz Starog zavjet: „Ljubi svoga bližnjega kao samoga sebe“ (Lev 19,17-18). Isus kaže da trebamo ljubiti Gospodina Boga svoga i bližnjega svoga kao samoga sebe: „Boga ljubiti iz svega srca, iz svega razuma i iz sve snage i ljubiti bližnjega kao sebe samoga – više je nego sve paljenice i žrtve“ (Mk 12,33).
Isus ne samo da proširuje zapovijed prema bližnjemu na svakoga čovjeka kojega susrećemo, nego on i nerastavljivo povezuje ove dvije zapovijedi: tko ljubi Boga, mora ljubiti i čovjeka. Vrijedi i obratno. Svi mi imamo svoju tjelesnu braću i sestre, svoje roditelje, svoje djedove i bake. U prošlosti je čovjek morao biti podložan svojoj obitelji, nije smio ni drugačije misliti, ni drugačije činiti. Isus uvodi nova mjerila, a to su mjerila Božjega kraljevstva. U Markovu Evanđelju Isus pita svoju majku i svoju rodbinu: „Tko je majka moja i braća moja? I opkoli pogledom one koji su sjedili oko njega u krugu i kaže: […] Tko god vrši volju Božju, on mi je i brat, i sestra, i majka“ (3,33-34). Time nam je Isus jasno poručio: brat mi je, sestra mi je, otac mi je, majka mi je, djedi mi je i baka mi je onaj koji živi po Božjim zapovijedima ljubavi, onaj koji čini pravdu, onaj koji zastupa istinu, onaj koji širi slobodu. Bratstvo i sestrinstvo po pravdi i istini, po slobodi i ljubavi važnije je od tjelesnog bratstva i sestrinstva.
Drage bake i dragi djedovi, drage starice i dragi starci, u ovom našem svijetu pozvani smo biti tvorci revolucije ljubavi! Molitva je očitovanje ljubavi i očitovanje vjere. I zato iskreno očitujmo svoju ljubav prema Bogu i bližnjemu. »Postanimo i mi pomalo pjesnici molitve: uživajmo u traženju vlastitih riječi, poslužimo se onima kojima nas uči Isus Krist«.
Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba stoga je prilika da još jednom, s radošću, posvjedočimo da Crkva želi slaviti zajedno sa svima onima kojima je Gospodin – kao što kaže Biblija – “obilno ispunio dane”. Proslavimo ga zajedno! Pozivam vas da taj Dan naviještate u svojim župama i zajednicama; da posjetite najusamljenije starije osobe, u njihovu domu ili u domovima u koje su smješteni. Potrudimo se da nitko ne provede taj dan u osamljenosti. Posjećivanje usamljenih starijih ljudi je djelo milosrđa u naše vrijeme!
Molimo Gospu, Majku nježnosti, da nas sve učini tvorcima revolucije ljubavi, kako bismo zajedno oslobodili svijet od sjene samoće i zloduha rata. Današnji Dan može nam i treba biti svjetlo života. Prihvatimo ga, jer samo u vjernosti Bogu i služenju životu u obitelji možemo naći puninu života obećanu vjernim vršiteljima njegove svete volje.
Amen!