Audio: Propovijed nadbiskupa Vukšića na Misnom slavlju uoči VII. Obiteljskog dana u BiH u Kupresu

Euharistijsko slavlje uoči Obiteljskog dana u župnoj crkvi Svete Obitelji u Kupresu u subotu, 27. srpnja 2024. u 19 sati predvodio je predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH. Propovijed nadbiskupa Vukšić pod naslovom „Sigurnost Božje blizine i strah od napuštenosti podsjećaju na najveću Isusovu patnju“ prenosimo u cijelosti:

Okupljeni smo radi svečanog obilježavanja obiteljskoga dana u Bosni i Hercegovini koji se, pod pokroviteljstvom Vijeća za obitelj naše Biskupske konferencije, već sedmu godinu zaredom događa na posljednju nedjelju mjeseca srpnja na Kupresu. Stoga ponajprije zahvaljujem svim članovima toga vijeća, na čelu s biskupom Markom, koji kroz sve ove godine, zajedno sa župnikom i njegovim vikarom i njihovim suradnicima, predano i marljivo čine što je u njihovoj moći, da ovaj važan pastoralni događaj bude pripravljen i protekne na način, koji je najkorisniji za duhovno dobro svih obitelji, a posebice onih koji izravno sudjeluju u ovim molitvama.

I.

Obiteljski dan je zamišljen i kroz sve ove godine se događa kao vrijeme molitve za sklad i sreću naših obitelji te za uzajamno razumijevanje, ljubav i duhovni rast njihovih članova. Na tu molitvu su pozvani doslovce svi katolici u BiH, sa željom da se ovom duhovnom lancu priključe, oni kojima je to moguće, sudjelovanjem u Euharistijskom slavlju ovdje na Kupresu, a svi ostali u svojim župnim ili samostanskim zajednicama za vrijeme nedjeljnih euharistijskih slavlja.

Uzajamna ljubav, prijateljstvo, zajedništvo i suradnja muža i žene temelj su obiteljske sreće i trajnosti. Stoga ovim Euharistijskim slavljem molimo posebice za sve supružnike sa željom, da ih dragi Bog blagoslovi, kako bi njihova ženidbena obećanja, vjernost i zajedništvo trajali i nadograđivali se cijeloga života. S jednakim željama i nakanama molimo blagoslov također za zaručnike, koji se spremaju sklopiti ženidbenu zajednicu. U našim molitvama su i supružnici, koji nisu uspjeli naći rješenja za izazove i ustrajati u zajedničkom životu. Molimo i za sve bake i djedove, za svoje pokojne roditelje i sve potomke naših obitelji.

Davno je rečeno, da su najviše uspjele u zajedničkom životu one obitelji, koje su našle načina i uskladile svoj život kao zajednica triju generacija: baka i djedova, majki i očeva te njihovih potomaka. Isto tako, osobito u naše vrijeme, istina je da način svakodnevnoga života i njegove obveze često ne omogućavaju takve obiteljske zajednice i ugrožavaju mogućnost da se takvo zajedništvo mirno provodi i gradi. I k tomu, različite ideologije razgrađuju vrednote obiteljskoga života, kako ih predlaže Evanđelje i tumači kršćanski nauk. Pa ipak, uza sve blagoslove, koje suvremena obitelj živi, od svih njih vjerojatno je najrjeđa česta blizina baka i djedova i njihovih unuka i radost koja proizlazi iz takvih susreta. Odnosno, među izazovima, kojima su članovi suvremene obitelj izloženi, samoća baka i djedova postaje sve češća.

II.

Budući da smo prethodnih godina razmatrali o drugim aspektima teme obitelji, neka u ovom razmišljanju u prvom planu budu upravo naši dragi djedovi i bake. Također zato što bez njih ne bi bilo ni naših očeva i majki, a ni nas njihovih potomaka.

Osim što je danas obiteljski dan za sve zajednice u našim biskupijama, sretna je okolnost što se upravo danas na razini cijele Crkve obilježava također četvrti dan djedova i baka. U povodu toga dana papa Franjo je uputio posebnu poruku, koju je naslovio znakovitim riječima: „Ne zabaci me u starosti“ (Ps 71,9). One su, iako preuzete iz starozavjetne „Molitve starca“, na svoj način također glas i zov koji dolazi iz stanja brojnih današnjih starijih osoba, izriču njihovu želju da ih se uključi i samim time nose vrlo suvremenu poruku.

Cijelo Sveto pismo – poručuje Papa – pripovijeda o Božjoj vjernoj ljubavi prema svima. Iz te ljubavi proizlazi utješna sigurnost, da Bog nastavlja uvijek iskazivati svoje milosrđe svim ljudima, u svakoj životnoj dobi i u svakoj situaciji u kojoj se nalaze, pa i u čovjekovim izdajama. (…) Stoga možemo biti sigurni, da će nam biti blizu i u starosti, tim više što je u Bibliji starenje znak blagoslova.

Osim istine i vjere o Božjoj blizini, u psalmima nalazimo također gorljivi zaziv Gospodinu: „Ne zabaci me u starosti“. Za taj zaziv kaže Papa: „Snažne su to pa čak i vrlo oštre riječi. Podsjećaju na najveću Isusovu patnju, koji je na križu zavapio: ‘Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?’“ (Mt 27,46). I dodaje: „U Bibliji, dakle, nalazimo sigurnost Božje blizine u svakoj životnoj dobi i, istodobno, strah od napuštenosti, osobito u starosti i u trenucima patnje. Nije posrijedi proturječje. Pogledamo li oko sebe, lako možemo vidjeti da takve izjave odražavaju više nego očitu stvarnost. Samoća je prečesto gorak suputnik u životima nas starijih osoba i baka i djedova (…). Neki mjesecima nisu vidjeli svoje najmilije.“

Promatrajući uzroke samoće, kojoj su u naše vrijeme izložene brojne starije osobe, papa Franjo nastavlja: „Mnogo je razloga za tu usamljenost: u mnogim zemljama, posebno onim najsiromašnijima, stariji su sami jer su njihova djeca bila prisiljena iseliti se. Mislim i na mnoga krizna područja: koliko je starijih ljudi prepušteno samima sebi, jer muškarci – mlađi i stariji – moraju uzeti pušku u ruke, a žene, posebno majke s malom djecom, napuštaju zemlju kako bi pružile sigurnost djeci. U ratom razorenim gradovima i selima tavore u samoći mnoge starije osobe, jedini znak života u krajevima u kojima kao da vladaju napuštenost i smrt.U drugim dijelovima svijeta, nadalje, u nekim se lokalnim kulturama duboko ukorijenilo pogrešno shvaćanje, koje rađa neprijateljstvo prema starijim ljudima. (…)

Ako malo bolje razmislimo, ta optužba na račun starijih da ‘kradu budućnost mladima’ danas se može čuti posvuda. Susreće se, u drugačijim oblicima, i u najsuvremenijim i najnaprednijim društvima. Već sada je, primjerice, rašireno mišljenje – nastavlja papa Franjo – da starije osobe opterećuju mlade troškovima skrbi koja im je potrebna, čime se uskraćuje sredstva za razvoj zemlje te, dakle, i mladima. To je iskrivljeno razumijevanje stvarnosti. Kao da bi opstanak starijih osoba ugrožavao opstanak mladih. Kao da bi za promicanje mladih trebalo zanemariti ili čak ukloniti starije. Suprotstavljenost među generacijama je čista obmana i otrovni plod kulture sukoba. Okretati mlade protiv starih neprihvatljiva je manipulacija: „u pitanju je jedinstvo životnih dobi: odnosno, to je prava uporišna točka za razumijevanje i vrednovanje ljudskoga života u cjelini“ (Kateheza, 23. veljače 2022.).

Naspram suvremenim ugrozama jedinstva životnih dobi, kaže Papa: „Gore citirani psalam – gdje se moli da ne budemo napušteni u starosti – govori o zavjeri uperenoj protiv života starijih osoba. Te se riječi čine pretjeranima, ali su razumljive kad se uzme u obzir da usamljenost i napuštenost starijih ljudi nije ni slučajna ni neizbježna, nego rezultat odluka – političkih, ekonomskih, društvenih i osobnih – koje ne priznaju beskrajno dostojanstvo svakoga čovjeka ‘bez obzira u kakvom se stanju ili situaciji osoba nalazi’“ (Deklaracija Dignitas infinita, 1).

Nepriznavanje beskrajnoga dostojanstva svakoga čovjeka, događa se kad se podlegne napasti i izgubi vrijednost svakoga pojedinca i kad se slijedi ideologija, koja na ljude gleda samo kao na trošak, koji bi u nekim slučajevima bio previsok za platiti.

Uza sve to, u nastavku Papine poruke čitamo njegovo zapažanje kako „danas ima mnogo žena i muškaraca, koji traže svoje osobno ostvarenje u životu što je moguće autonomnijim i neovisnijim o drugima.“ Pri tomu su zajedničke pripadnosti u krizi i sve više slabe, a individualnost sve je češća i jača. „Prijelaz s ‘mi’ na ‘ja’ kao da je nekako jedan od najjasnijih znakova našega vremena.“ U toj pojavi, kaže Papa: „Obitelj, koja je prvo i najradikalnije pobijanje ideje da se sami možemo spasiti, jedna je od žrtava te individualističke kulture. Ali kako starimo i snage nas napuštaju, opsjena individualizma, iluzija, da nikoga ne trebamo i da možemo živjeti bez veza, pokazuju se onim što zapravo jesu; trebaš tuđu pomoć u svemu, ali sada si sam, bez pomoći, bez ikoga na koga se možeš osloniti. To je tužno otkriće do kojega mnogi dođu kad već bude prekasno.“

Naspram pojavama usamljenosti i odbačenosti, te s njima povezanim osjećajem razočaranja, koje su danas uobičajene u svijetu i posljedica su različitih okolnosti, izbora i uzroka, zaključuje i poziva papa Franjo: „Sebičnom stavu koji vodi u odbacivanje i usamljenost suprotstavimo otvoreno srce i radosno lice onoga, koji ima hrabrosti reći: ‘Neću te ostaviti!’ i izabrati drugačiji put.“

III.

U okviru ovoga Misnog slavlja blagoslovili smo kip svetog Ivana Krstitelja, koji je izradio i prostor oko njega osmislio akademski kipar Ilija Skočibušić. On je autor i kipa svetog Ante, zavjetnoga dara hrvatskih branitelja, koji je blagoslovljen prije tri godine. Također, ovih dana je u Betlehemu priveo kraju umjetničko uređenjekapele hrvatskih svetaca i blaženika s njihovim likovima koji, na simbolički način, u hodočašću prema uskrslom Isusu predvode cijeli narod. Čestitamo i hvala mu!

A po zagovoru svetog Ante, svetog Ivana Krstitelja i svih hrvatskih svetaca i blaženika, neka Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, zajedno sa svetim Joakimom i Anom, Isusovim djedom i bakom, bude primjer i nadahnuće svim našim obiteljima. Zato molimo: „Gospodine, Bože vjerni, koji si nas stvorio na svoju sliku, koji nas nikad ne ostavljaš same i koji nas pratiš tijekom svakoga doba života; ne napuštaj nas, čuvaj nas, i daj nam, još jednom, sposobnost otkriti sami sebe i prepoznati se kao tvoja djeca.

Obnovi naša srca svojom Riječju i ne dopusti da itko bude odbačen. Neka nas tvoj Duh ljubavi ispuni tvojom nježnošću i neka nas nauči reći onima, koje susrećemo na svom putu: ‘Neću te napustiti!’

Molimo da uz pomoć tvoga ljubljenog Sina, ne izgubimo osjećaj za bratstvo i ne prilagodimo se tuzi usamljenosti. Pomozi nam gledati u budućnost s novom nadom i učini da Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba bude dan bez samoće i da obiluje plodovima tvoga mira. Amen.“ (Papa Franjo, Molitva za četvrti svjetski dan djedova, baka i starijih osoba).