Caritas Europa poziva Europski Parlament na glasanje 16. ožujka 2016.
“Pobjegla sam iz rata u Siriji sa majkom, ocem i dva brata. Nismo imali drugog izbora od plaćanja krijumčara. Prvo smo bili u Libanonu, a onda smo otišli u Tripoli (Libija) – tamo smo sreli ljude iz svih krajeva svijeta. Krijumčari su nas ostavili da spavamo u šatoru tri noći, a onda smo ukrcani u manji brod. Bilo je jako mračno i zastrašujuće. Brod je potonuo i ostavljeni smo sami, plivajući na otvorenom moru. Moj otac me spasio od davljenja, ali nije uspio spasiti moju majku i brata – umrli su prije spašavanja“, sjeća se Amira, sirijska izbjeglica smještena na sigurno u Švedskoj.
Caritas Europa poziva Europski Parlament na glasanje 16. ožujka 2016., na LIBE sastanku odbora u korist amandmana koji bi uključio humanitarnu vizu unutar preimenovanog EU Pravilnika o vizama.
Preimenovanje EU Pravilnika o vizama predstavlja mogućnost za uvođenje humanitarne vize kroz Europsku Uniju. Ova viza bila bi korak prema kreiranju sigurnog i legalnog načina pristupa EU teritoriju, spašavajući tisuće života i pomažući uklanjanje krijumčara.
U prilogu navodimo nekoliko prednosti humanitarne vize:
1. Humanitarna viza nije ponovno naseljavanje. Oboje je neophodno ukoliko Europa promatra trenutačnu humanitarnu krizu na Mediteranu. Humanitarna viza je sredstvo za tražitelje azila da dođu u Europu sigurno i traže azil. Ponovno naseljavanje podrazumijeva izbjeglice koje su u potrebi i pod međunarodnom zaštitom, identificirani od strane UNHCR-a. Imajući u vidu tešku situaciju tražitelja azila u različitim dijelovima svijeta, vjerujemo da humanitarna viza doprinosi postojećim instrumentima, kao što su ponovno naseljavanje, spajanje obitelji i drugih instrumenata predstavljenim u našem toolbox-u.
2. Humanitarna viza implicira više solidarnosti između EU članica. Države članice EU u čijim ambasadama tražitelji azila traže humanitarnu vizu bili bi odgovorni za proceduru dobivanja azila. Na ovaj način se države članice na prvim linijama ne bi morale nositi same s masovnim prilivom ljudi na eksternim granicama EU.
3. Humanitarna viza znači sigurnost za EU države članice i manje profita za mrežu kriminala u krijumčarenju. Kroz pred-procedure provjere, države članice EU mogu bolje kontrolirati migracijska kretanja u Europi i dati tražiteljima azila siguran i legalan put za ulazak, reduciranjem oslanjanja na krijumčare.
4. Postoji legalna osnova uključenja humanitarne vize u EU viza režim.Ugovor za funkcioniranje Europske Unije daje EU nadležnost za reguliranje kratkoročnog viznog režima kao što je i humanitarna viza. Samo onda kada tražitelj azila dođe na željenu destinaciju može biti u prilici aplicirati za azil jer humanitarna viza ima kratkoročnu namjenu. Nakon dolaska u zemlju samo oni sa regularnom aplikacijom bit će primljeni u državu članicu EU i toj osobi se može razmatrati dugoročni boravak. Stoga, vlasti se ne trebaju bojati ovih viza već naprotiv ići ubrzanom procedurom s kreiranjem aplikacije.
Jorge Nuño Mayer, Generalni tajnik Caritasa Europa kaže: „Ne vidi se kraj trenutnoj migrantskoj krizi i ljudi će nastaviti tražiti spas kroz izbjeglištvo u Europu. Nastavit će riskirati svoje živote, ukoliko im ne osiguramo sigurne i legalne rute. Humanitarna viza je očigledan odgovor. Naše političke vođe trebaju pokazati solidarnost umjesto promatranja kako se sve više života bespotrebno gubi.“
Za više informacija kontaktirati:
Marie Tempesta
Policy and Advocacy Officer
Tel: +32 (0)2 235 26 55
Mob: +32 (0)478 58 54 09
mtempesta@caritas.eu
Sonia Haapanen
Communication Officer
Tel: +32 (0)2 235 26 56
Mob: +32 (0)473 34 13 93
shaapanen@caritas.eu
