Banjolučki biskup mons. Franjo Komarica se na povratku iz Poljske također zaustavio u Zagrebu, te se u župnoj crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u nedjelju, 17. travnja 2016. pomolio kod tijela sv. Leopolda, te sudjelovao u koncelebraciji večernje Mise.
U razgovoru za Informativnu katoličku agenciju (IKA) nije krio radost što je i na taj način hrvatski narod posvjedočio da zna slaviti svoje duhovne velikane.
Za sv. Leopolda je rekao kako je “ovaj pobožni jednostavni svećenik, kapucin shvatio koja je najvažnija poruka evanđelja: da je milosrđe Božje beskrajno i da Bog voli sve ljude i da svima želi pokazati to milosrđe”.
Upravo ova ovdje demonstracija ljubavi i vjernosti prema Kristu koji se očitovao u služenju ovoga čovjeka, za mene je velika radost i pokazuje da jedan mali, hrvatski narod ima što poručiti drugim narodima kad je u pitanju duhovna dimenzija čovjekova bića koja je danas sve više ugrožena. Naime, svi oni čija je duhovna dimenzija bila ugrožena, ili zakržljala, zapuštena ili sakrivena u kontaktu s ovim čovjekom koji im je posredovao Božju milost ponovno su ozdravili. To je za nas svećenike izuzetno veliki poticaj, da i mi u svojoj liturgijskoj praksi adekvatno posvećujemo pozornost čovjeku koji se ispovijeda. Čovjek koji je danas sve više ugrožen u svojoj duhovnoj dimenziji treba razgovor i da se izreče, treba vremena, a nama nedostaje duhovnika, rekao je biskup Komarica, te nastavio: “Ne trebaju nam sakramenti pro forma, ne treba nam ni vjera, ni kršćanstvo pro forma. Imamo previše formalizma, a nemamo vjerodostojnosti i baš zato su nam potrebni ovakvi i slični poticaji: nama biskupima, svećenicima, redovnicima, a i vjernicima”.
Nadalje je naglasio kako ga je oduševila vjernička duša, mnoštvo vjernika koji su došli izdaleka i tako povezali i Hrvatsku i BiH, i Boku kotorsku, Vojvodinu. Također je izrazio radost što će tijelo sv. Leopolda biti izloženo i u Sloveniji, jer “sveci su univerzalni ljudi, istinski dobročinitelji čovječanstva. Dakle, ne jedne male obitelji, niti jednog naroda, već čovječanstva. Možemo i moramo biti dragom Bogu zahvalni što nam je podario takvog svog ugodnika”.
Podsjetio je, kako se često slave mise za pokojnika pred sarkofagom, no nakon toliko desetljeća sarkofag s očuvanim tijelom sv. Leopolda je pred nama, i mi ovdje, pred svecem slavimo ono što je on najvjernije držao. Slavio je Božje milosrđe, Božju ljubav koja se očitovala u Kristovoj žrtvi na križu, koja se posadašnjuje kod svake mise. Dakle, to je doista jedinstven doživljaj, rekao je biskup.
Na pitanje za što je posebno molio zagovor sveca uz njegovo tijelo, biskup Komarica je odgovorio: “Molio sam za sve hodočasnike, koji su danas i ovih dana bili tu. Među njima je bilo mnogih prognanih članova moje biskupije. Dolazeći kroz mnoštvo u crkvi susreo sam mnoga draga lica. Veseli me, i Bogu sam zahvaljivao da su ostali i u tuđini vjerni Kristu, Crkvi, svetim sakramentima. To je bila istinska, iskrena i iz dubine molitva zahvaljivanja”.
“Hvala ti, Bože što si se proslavio po ovom svetom čovjeku, koji okuplja i vjernike moje biskupije i blagoslovi sve one koji su tamo ostali, da ne posustanu svjedočiti za Tebe, Tvoje milosrđe i Tvoju ljubav, jer Ti si došao spasiti sve ljude, sve narode, sve rase, sve klase.
To je bila moja nakana i danas kod svete mise, uključujući dakako i sve drage pokojne, osobite pokojne štovatelje sv. Leopolda”, rekao je biskup Komarica.
Biskup se prisjetio kako je prije gotovo četrdesetak godina kao profesor zajedno s bogoslovima došao na posvetu crkve u Maglaj, gdje je tada vlč. Baković bio župnik, te se prvi puta pjevala misa u čast Leopolda Mandića. Dodao je, i kako je njegov pokojni otac koji je išao na proglašenje blaženim Leopolda Mandića, posebno njega častio, njemu se svaki dan molio.
Na kraju se biskup Komarica još jednom osvrnuo na lik sv. Leopolda Bogdana Mandića, rekavši da je “zanimljivo da jedan čovjek koji nije život proživio pod reflektorima ili na naslovnicama, već u tišini osvojio ovoliko srca i duša i starijih i mladih, i djece. To je biće naroda, jer u narodu djeluje Božji Duh. Stoga, neka Bog blagoslovi naš narod i sve narode, sve one koji se otvaraju poticaju njegova Svetog Duha”.
KTA
Zagreb, 19. travanj 2016.
