Središnjim euharistijskim slavljem koje je predvodio banjolučki biskup mons. Franjo Komarica i svečanim ophodom s kipom Gospe Kamelske ulicama mjesta i po obali, u subotu 16. srpnja 2016. proslavljen je blagdan Gospe Karmelske u Postirima na otoku Braču gdje se taj blagdan slavi kao zavjetna župna svetkovina. Biskup Komarica slavio je svečanu euharistiju u zajedništvu sa župnikom obližnje župe sv. Jeronima u Pučišćima mr. Pavom Gospodnetićem, zatim svećenikom Hvarske biskupije na službi u Los Angelesu Matom Bižacom i ostalim svećenicima. “Osjećam se osobito počašćenim što sam duhovno s vama povezan, i to osobito preko najdičnijega sina vaše premile župe i biskupije, a svećenika moje biskupije Banjolučke mučenika Jurja Gospodnetića. Ali ne samo preko njega nego i preko drugih sinova ove župe koje sam imao mogućnost upoznati”, rekao je na početku homilije biskup Komarica u pozdravnoj riječi upućenoj vjerničkom mnoštvu u crkvi Sv. Ivana Krstitelja.
Banjolučki biskup je podsjetio da je u želji za boljim upoznavanjem te bračke župe, ali i biskupije, u shematizmu saznao da je postirska župa osnovana 1584. godine, a župna crkva sagrađena 1766. godine. Uputio je, pritom, iskrene čestitke župnoj zajednici, i zahvalio svima koji, kako je rekao, “vole župu i crkvu, koji dolaze tako često na svete susrete sa svojim Spasiteljem i nebeskom Marijom”. Osvrnuvši se na povijest slavlja Gospe Karmelske, istaknuo je podatak da se taj blagdan počeo slaviti davne 1387., i to kao izraz ljudske i kršćanske ljubav prema Mariji. Najprije se slavio u zajednicama redovnika, karmelićana i karmelićanki, na područjima pojedinih srednjovjekovnih tadašnjih kršćanskih kraljevstava i carstava, dok je u 18. stoljeću, odnosno 1756. godine, tadašnji papa Benedikt XIII. odredio da se taj blagdan slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi. I ne samo u spomen karmelskome redu, nego i u svim župnim zajednicama, rekao je biskup Komarica u osvrtu na taj blagdan. Upoznao je, zatim, vjernike s brdom Karmelom s kojim se vezuju počeci karmelskoga reda. Sliku uspinjanja do brda i ostvarivanja kršćanskih vrijednosti utemeljio je na tekstu Knjige psalama: “Tko će uzići na Goru Gospodnju, tko će stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno; duša mu se ne predaje ispraznosti”. Ako to vrijedi za vjernike Staroga saveza koliko tek treba vrijediti za nas koji smo poučeni po Isusu, ustvrdio je biskup Komarica i potaknuo vjernike na razmišljanje o tome koliko se trude upoznavati Sina Božjega.
Podsjetio je kako su se u povijesti Crkve, osobito u 13. stoljeću, mnogi redovnici pridružili franjevcima i dominikancima u radu na velikoj duhovnoj obnovi Crkve. Uz druge pučke pobožnosti, osobito u čast Blažene Djevice Marije, redovnici i redovnice su posebno širili pobožnost karmelskoga škapulara, rekao je banjolučki biskup, ukazavši na velikoga štovatelja karmelskoga reda, sv. Ivana od Križa, prema kojemu se, rekao je, “uspon na brdo Karmel sastoji u očišćenju duše i odbacivanju iz srca svega onoga što nije Božje, što ne dolikuje kršćanskom identitetu i imenu”. “Kršćanin ne smije sebe pogaziti ni u koje doba, ni po noći ni po danu, ni kad je mlad ni kad je star. Ovaj blagdan koji se ovdje osobito svečano i tako dugovječno slavi traži od nas da razmišljamo o tome jel’ se i mi doista trudimo biti što bliži Isusu, što bliži svome Stvoritelju i Spasitelju, što bolje upoznavati svoj kršćanski identitet ili smo samo kršćani bez pravoga kršćanskoga sadržaja u nama”, poručio je biskup Komarica okupljenim vjernicima. Istaknuo je da čovjek ne pripada Zemlji, nego Nebu. “Čovjek pripada kraljevstvu iz kojega je svojom krivnjom istjeran, ali koji mu je ljubavlju Boga Stvoritelja i zaslugama opet dostupan. Naša je prava domovina na nebesima. Nebo nam nikada nije daleko ako smo mi blizu Isusu”, rekao je, između ostaloga, banjolučki biskup. “Jesmo li svjesni, odgovorni i učinkoviti njegovi učenici i suradnici u izgradnji njegova kraljevstva, ovdje u ovom mjestu, na ovom otoku, u ovom dijelu Europe, općenito u Europi, gdje nas je providnost Božja postavila da živimo i djelujemo. Ta pitanja trebamo, ali i moramo postavljati sebi i na njih odgovarati i večeras ovdje na ovom spasonosnom susretu s Isusom i nebeskom Majkom Marijom”, istaknuo je predvoditelj slavlja. Podsjetio je, pritom, na Isusove riječi: “U svijetu ćete imati patnju, ali ne bojte se”, te upozorio kako ni u jednom stoljeću crkvene povijesti nije manjkalo neprijatelja Crkve koji su se, dodao je, svim silama trudili da Crkvu unište. “Mržnja je uvijek bila uperena prema Kristu i njegovu Kraljevstvu na Zemlji, a to je Crkva. Protucrkveni upravitelji država u različitim vremena i na različitim zemljopisnim područjima nastojali su svim sredstvima svoje moći, zakonima i naredbama, okovima i zatvorima, progonima i ubijanjima uništiti kršćansku i Kristovu Crkvu. Ali to im nikada nije potpuno uspjelo. I neće im nikada ni uspjeti jer je konačna pobjeda Kristova. A nad Kristovom Crkvom trajno bdije Marija, velika pobjednica u svim Božjim bitkama. Mnogobrojne pobjede nad bojnim poljima u obranu Kristovog evanđelja i Kristovog puka, pa i cijelih spašenih kršćanskih naroda pripisuju se izričito Mariji”, istaknuo je mons. Komarica. Dodao je kako je Marija i u naše vrijeme “sigurna pobjednica u sadašnjim nastojanjima neprijatelja Crkve i u posrtajima samih članova Crkva”.
Osvrnuo se, nadalje, i na današnje generacije kršćana, osobito na europskome kontinentu, primijetivši kako proživljavaju dramatična vremena. “Dok smo mi, u mojoj domovini Bosni i Hercegovini u nedavno nametnutom ratu voljom svjetskih moćnika doživjeli uragansko nemilosrdno iskorjenjivanje, fizičko iskorjenjivanje katolika i demonsko uništavanje naših crkava i bogomolja, sreo sam da se u nekim zemljama, visoko civiliziranim, katolici sami iskorjenjuju iz svojih župskih i biskupijskih zajednica. Crkve koje su gradili njihovi preci ostaju prazne i bivaju srušene i pretvorene u objekte za neku drugu namjenu. Ciljano se Boga, Krista i njegov zakonik istiskuje iz javnoga, a sve više iz privatnoga života mnogih zapadnoeuropskih i sjevernoeuropskih država”, istaknuo je biskup Komarica, ustvrdivši kako mnogi naši suvremenici žive sve slabije i sve nedjelotvornije kršćansku vjeru. Poručio je kako se poštivanje čovjekova dostojanstva te zaštita i afirmacija njegovih temeljnih prava dobivenih od Stvoritelja sve češće napuštaju. Potaknuo je vjernike da svojom vjerom, kršćanskom nadom i ljubavlju vole svoj kraj i narod.
Poslije misnoga slavlja održana je tradicionalna svečana procesija s cvijećem urešenim kipom Gospe Karmelske ulicama mjesta i po obali uz pjesmu. Uz domaće vjernike, na proslavu Gospe Karmelske pristigli su vjernici iz obližnjih župa, te brojni gosti koji se odmaraju u tom primorskom mjestu. Slavlje zavjetne svetkovine završilo je biskupovim blagoslovom pred župnom crkvom. Karmelske svečanosti u župi završit će 18. srpnja misom koja će biti slavljena kod zavjetne crkve Sv. Josipa na predjelu Glavica.
Biskup Komarica pohodio je župu Postira i protekle godine, od 26. do 29. studenoga, u povodu odobrenja Svete Stolice o početku službenoga procesa proglašenja blaženim i svetim za svećenika iz Postira don Jurja Gospodnetića koji je mučenički stradao 27. srpnja 1941. godine za obnašanja službe župnika u Bosanskom Grahovu. Tada je postirski načelnik Ivan Mihačić pozvao biskupa Komaricu na proslavu Gospe Karmelske koja se slavi i kao Dan općine. Banjolučki biskup pozvao je pritom vjernike na molitvu za uspješan proces beatifikacije i što skorije uzdignuće toga mučenika na čast oltara.
IKA
Postira, 18. srpanj 2016.
