U BEOGRADU ODRŽANA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O SMANJENJE RIZIKA OD PRIRODNIH NEPOGODA
U Beogradu u Palači Srbije u dvorani Beograd, u organizaciji Caritasa Srbije i Caritasa Bosne i Hercegovine, od 30. do 31. svibnja 2016. održana je međunarodna konferencija na temu „Smanjenje rizika od prirodnih nepogoda“. Konferenciji su nazočili predstavnici državnih struktura obje države, kao i predstavnici nevladinih organizacija.
Prvi dan konferencije nakon uvodnih pozdrava predstavnika Caritasa iz Srbije mons. Vladislava Varge, ravnatelja Caritasa BiH mons. Tome Kneževića, Sandre Nedjeljković iz Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Srbije, Predraga Marića iz Sektora za vanredne situacije Srbije i Samira Agića iz Ministarstva sigurnosti BiH, bio je usmjeren na pitanja regionalne suradnje između Srbije i Bosne i Hercegovine kako u vrijeme nezapamćenih poplava u svibnju 2014. god. tako i danas kada obje države intenzivno rade na vlastiti način na prevenciji i smanjenju ranjivosti na prirodne nepogode.
Kroz prvi panel govorili su Samir Agić iz Ministarstva sigurnosti BiH, Ivan Baras iz Sektora za vanredne situacije Srbije, Irina Kulenović iz UNRCO-a sa sjedištem u Sarajevu i Žarko Petrović iz UNDP-a sa sjedištem u Beogradu. U njihovim izlaganjima osvrnuli su se na poplave iz 2014. god. i činjenicu kako prirodne nepogode ne poznaju granice, jer su tada Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija u isto vrijeme radile na spašavanju i sanaciji šteta nastalih od poplava. Svi sudionici su odmah na početka jasno naglasili kako je ovo prvi skup organiziran na ovu temu i od velike je važnosti. Gledajući kratki film snimljen u Bosni i Hercegovini u vrijeme poplava 2016. god. gospodin Baras je izjavio: „Slike koje smo vidjeli na filmu su iste samo su lokacije različite“. Kroz svoja izlaganja svi sudionici su istakli saznanja o radu i djelovanju Caritasa u obje zemlje kao vrlo važnog aktera. Iz UNRCO-a i UNDP-a govorili su o smanjenju rizika od prirodnih nepogoda s njihove točke gledišta pojašnjavajući globalni problem klimatskih promjena i sve učestalijih i intenzivnijih prirodnih nepogoda. Podatak koji je svima odzvanjao u ušima jeste procjena da je u obje zemlje poplavama u svibnju 2014. god. izgubljeno pet godina razvoja u svim segmentima. Vrlo važna jeste i činjenica da je utjecaj prirodnih nepogoda velik, a smanjenje rizika u odnosu na izloženost prirodnim nepogodama mnogo manji. Ovaj omjer bi trebao biti svakako obrnut. Gospodin Petrović naglasio je važnost korištenja SENDAI tj. mehanizma koji govori o tri vrlo važna koraka, a to su: razumijevanje rizika, jačanje sustava i spremnost na reagiranje i ulaganje u smanjenje rizika. Kroz izlaganja bilo je riječi o važnosti uključivanja svih akter unutar lokalnih zajednica, a koji trebaju biti u središtu svih sudionika konferencije.
Tijekom prvog dana Sandra Nedjeljković iz Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Srbije, profesor Ivica Radović sa Fakulteta sigurnosti Univerziteta u Beogradu, Samir Agić iz Ministarstva sigurnosti BiH u ime gospodina Fahrudina Solaka iz Federalne uprave civilne zaštite BiH, Veseljko Elez iz Uprave civilne zaštite Republike Srpske i Uroš Vojnović iz Odjeljenja za javnu sigurnost Distrik Brčko govorili su o pravnim okvirima i mehanizmima suradnje.
Drugi dan konferencije Caritas Srbije, Caritas BiH kao i predstavnici drugih organizacija civilnog društva predstavili su svoj rad na prevenciji i jačanju kapaciteta lokalnih zajednica, kako bi se smanjio rizik od prirodnih nepogoda. Nakon svih izlaganja svi sudionici istakli su važnost uključivanja i organiziranog djelovanja volontera u civilnom društvu. Opet je naglašena potreba za novim skupovima kakav je organiziran u Beogradu, razmjeni iskustava i zajedničkih napora za smanjenje rizika i smanjenje ranjivosti lokalnih zajednica na prirodne nepogode. Iz Caritasa Njemačke Tobias Nolke govorio je o njihovom iskustvu na ovom području i važnosti kako bi se radilo na poboljšanju performansi odnosno izgradnji oštećenih sektora na bolje. Njegovo izlaganje potaklo je sudionike na diskusiju kako sve zemlje imaju polaznu točku koja kaže, nakon prirodne nepogode i oštećenja nastalih na materijalnim dobrima, dužni smo vratiti iste objekte makar i minimalno u isto stanje kako je bilo prije nepogode, ali i težiti prema boljem. Gospodin Agić je istakao tom prilikom da su neki objekti vraćeni u ono stanje kakvo je bilo prije nepogode, ali trebamo imati na umu da potencijalno to stanje može biti rizik za neke druge prirodne nepogode.
Zaključke s konferencije Caritas Srbije i Caritasa Bosne i Hercegovine, na prijedlog svih nazočnih, proslijedili su svim ustanovama u obliku preporuka proizišlih s ovog skupa. Sudionici imaju zadatak preporuke proslijediti višim instancama kako bi se još više i strukturalnije radilo na smanjenju rizika od prirodnih nepogoda i smanjenju ranjivosti građana u regionu.
Caritas Srbije i Caritas Bosne i Hercegovine rade na smanjenju rizika od prirodnih nepogoda radeći s lokalnim zajednicama na aktivnostima koje pomažu njihovim članovima zajednica kako bi smanjile svoju ranjivost i povećale kapacitete. Regionalni projekt plod je dugoročne suradnje ova dva Caritasa koje povezuje ista potreba, a to je pomaganje ljudima.
Na kraju treba dodati vrlo važnu poruku koju su uputili skupu ravnatelji Caritasa Srbije i Bosne i Hercegovine, a to je „Ljubav prema bližnjemu“ koja nas tjera da svi činimo dobro kako bi izbjegli zlo.
CARITAS
Beograd, 1. lipanj 2016.
