Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, 3. studenog 2016. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, započela je svoje 68. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. Na zasjedanju sudjeluju svi biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine osim pomoćnog biskupa banjolučkog mons. Marka Semrena koji se nalazi u pastoralnom pohodu u Australiji. Na zasjedanju također sudjeluje delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Nikola Kekić, vladika križevački. Tijekom dana zasjedanju će se pridružiti i delegat Austrijske biskupske konferencije mons. Werner Freistetter (Frajšteter), vojni biskup u Austriji. Budući da je apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto ovih dana službeno odsutan, tijekom zasjedanja biskupi će razgovarati s otpravnikom poslova ad interim mons. Giuseppeom (Đuzepe) Trentaduom.
Riječi pozdrava i dobrodošlice svima poimence uputio je kardinal Puljić. Osvrćući se na razdoblje prošlog zajedanja u Banjoj Luci, održanog sredinom srpnja 2016., kazao je da su društveni život obilježili na poseban način lokalni izbori. „Tijekom predizborne kampanje javnost je bila uzburkana posebno entitetskim referendumom u RS-u koji je još jednom pokazao želju zemaljskih moćnika da, protivno svim Božjim i ljudskim humanim zakonima, u potpunosti ozakone nestanak i obespravljenost drugih i drugačijih na određenom prostoru. U isto vrijeme pokazala su se dvostruka mjerila svjetskih moćnika. Za mnoge Hrvate katolike u BiH, a osobito za malobrojne katolike u entitetu RS, još jednom se potvrdila žalosna činjenica da je većini njihovih predstavnika u najvišim tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini daleko važniji makar i mali teritorij od onih koji su ih birali i za koje su dužni zauzimati se posebno tamo gdje su slabi i manje brojni. Osjećam dužnost po tko zna koji put ponoviti svoj vapaj iz ratnih vremena: Crtajte granice ali ne precrtajte čovjeka! Gotovo sve je ispolitizirano i obojeno stranački tako da nije važan čovjek ili građanin, nego tko je koje stranke i je li „naš“ ili „njihov“ odnosno je li na „našem“ ili na „njihovom“ teritoriju pa se prema tome dijele prava“, rekao je kardinal Puljić.
„Hrvati, koji su u najvećim dijelom katolici, osjećaju se duboko pogođenima nedavnim uhićenjima u malom dijelu Bosanske Posavine koji se uspio obraniti te nije prognan tijekom rata. Tko god teži za pravdom, neće se protiviti tome da budu kažnjeni oni koji su počinili zločine. Ne ulazeći u utemeljenost optužnice, s pravom se postavlja pitanje, zašto su ostali nekažnjeni oni koji su prognali desetine tisuća Hrvata katolika Bosanske Posavine o čemu i danas svjedoče toliki srušeni i pusti krajevi? Nisu li najprije trebali odgovarati oni koji su počinili tako velike zločine u tom dijelu Bosne i Hercegovine i koji su sve učinili i nastavljaju činiti da se prognani katolici ne vrate? Takav selektivan pristup teško može biti pravi put ka miru i ispravljanju nepravde“, kazao je kardinal Puljić.
„Kada je riječ o djelovanju Crkve u ovom društvu, raduju pojedini pozitivni primjeri koji su iskorak prema razvijenim europskim društvima poput nedavnog potpisivanja Sporazuma o preciznijem uređenju statusa i članstva Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Fakulteta islamskih nauka u okviru Univerziteta u Sarajevu. Nadamo se da će i predstavnici vlasti u Banjoj Luci napokon preuzeti financiranje tamošnjeg Katoličkog školskog centra po uzoru na vlasti u šest drugih gradova u Bosni i Hercegovini“, rekao je kardinal Puljić.
Riječi pozdrava u ime Hrvatske biskupske konferencije uputio je biskup Kekić. „Šaljući svoje delegate na ova zasjedanja mi biskupi želimo na taj način s jedne strane izraziti svoje crkveno katoličko zajedništvo, a s druge strane i ono drugo zajedništvo pripadnosti istomu hrvatskomu narodu. Tako nam je i svima kao pastirima prvenstvena briga za Božji narod i njegovo spasenje, to će reći za kraljevstvo nebesko, ali isto tako dok smo ovdje na zemlji naša je naravna ljudska briga za naš hrvatski narod, za njegovu opstojnost i boljitak, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini“, kazao je biskup Kekić koji je potom izvijestio o redovitom zasjedanju HBK održanom od 11. do 13. listopada 2016. u Zagrebu.
Tijekom zasjedanja biskupi će razmotriti pristigle važne dopise, saslušati svoje delegate s raznih susreta u BiH i inozemstvu te odrediti delegate za predstojeće međunarodne susrete i dogovoriti termine svojih susreta. Posebnu pozornost posvetit će brizi za Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu i Nadbiskupijsko sjemenište „Petar Barbarić“ u Travniku kao i službi odgojitelja u tim mjestima odgoja svećeničkih kandidata.
U četvrtak, 3. studenog 2016. u 18 sati biskupi će slaviti Svetu misu u katedrali Srca Isusova. Euharistijsko slavlje predvodit će predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, a prigodnu propovijed uputit će vladika Kekić, delegat Hrvatske biskupske konferencije na zasjedanju. Biskupi će također u petak, 4. studenog slaviti Euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa gdje će prigodnu propovijed bogoslovima uputiti biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić.
U petak, 4. studenog u 12 sati u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, ulica Kaptol 7, bit će upriličena konferencija za novinstvo kojom će završiti zasjedanje BK BiH.
Sve informacije mogu se dobiti u Tajništvu BK BiH na tel. 033 66 68 67.
KTA
Sarajevo, 3. studeni 2016.
