U četvrtak, 22. veljače 2018. delegacija Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan RH, prigodom službenog boravka u Banjoj Luci, posjetila je banjolučkog biskupa dr. Franju Komaricu. Delegaciju je predvodio prof. dr. Božo Ljubić.
U otvorenom, informativnom razgovoru biskup Komarica je izrazio zahvalnost Vladi RH za pruženu financijsku potporu naporima Banjolučke biskupije da obnovi barem dio tijekom rata uništenih crkvenih objekata, kao i za njezine karitativne i odgojno-obrazovne ustanove koje služe ne samo malobrojnim preostalim Hrvatima, nego općem dobru ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Također je spomenuo da se, nažalost, nije skoro ništa ostvarilo od obećanja koja su dali bivši predsjednici Hrvatskog Sabora Reiner i Petrov s obzirom na realiziranje barem nekih od brojnih konkretnih prijedloga i projekta koje su predložili on osobno te zajedno s drugim predstavnicima Katoličke Crkve u BiH, kao i s predstavnicima Udruga prognanih Hrvata s područja entiteta RS u BiH. Izrazio je žalost što se u Hrvatskom saboru, s obzirom na aktualnu temu „Hrvatsko pitanje u BiH“ uglavnom raspravljalo o ustavno-zakonodavnim pitanjima neravnopravnosti Hrvata u entitetu FBiH, a ne i o izuzetno dramatičnoj situaciji hrvatske populacije u drugoj polovini države, tj. u entitetu RS, gdje je ta populacija – kontinuiranim nemarom hrvatskih političkih predstavnika iz BiH, ali i iz RH pred potpunim iskorjenjivanjem. Naveo je konkretne, najnovije porazne podatke s kraja 2017. g. da u 75 župa na području entiteta RS živi tek oko 8.000 katolika, što je manje od 5 % od predratnog broja katolika na tom području. Svoje je sugovornike zapitao, zašto se taj zločin nad domicilnim hrvatskim narodom i Katoličkom Crkvom u ovom dijelu BiH uporno prešućuje od strane hrvatskih političara, kako domaćih tako i iz RH?
Podsjetio je na jedno od neotuđivih prava svakog čovjeka, pravo na imovinu i rodni kraj i ponovio svoj ranije više puta upućivani apel Hrvatskom saboru da konačno donese deklaraciju kako nitko ne može imati pravo proglasiti da su održivi povratak prognanih Hrvata iz BiH i obnova njihovih porušenih kuća i imanja gotovi, dok postoji i jedan prognani Hrvat s područja BiH čija porušena kuća i imanje nisu obnovljeni.
Biskup Komarica je apelirao na članove delegacije Hrvatskog sabora da se državno vodstvo Republike Hrvatske ugleda u državno vodstvo Srbije, te se konačno počne – u duhu Ustava RH i međudržavnih obveza – zauzimati za povratak i opstanak Hrvata na cijelom području BiH, a ne samo na području Federacije, kao što se to – uglavnom – činilo tijekom svih proteklih godina. Ponovio je svoje od ranije poznate prijedloge da se kroz ustavne reforme osigura i Hrvatima u entitetu RS izbor njihovih istinskih predstavnika u Narodnoj skupštini RS-a i u Vijeću naroda RS, te da se hitno donese strategija Vlade RH glede spašavanja ljudskih, kulturnih, duhovnih i materijalnih resursa hrvatskog naroda na području cijele Bosne i Hercegovine, napose u entitetu RS, gdje su oni osobito dramatično ugroženi.
Predsjednik saborskog Odbora Ljubić složio se s biskupovim tvrdnjama, pojasniviši kako osobno u svojoj sadašnjoj funkciji nastoji učinkovito pridonijeti zaživljavanju vladavine pravne države na području cijele BiH. Iznio je i niz objektivnih poteškoća i prepreka za učinkovitiju i svestraniju pomoć hrvatskoj populaciji na području cijele BiH. Naglasio je potrebu većeg međusobnog upoznavanja i višestrukog povezivanja u solidarnosti hrvatskog naroda iz BiH i RH, kao i hrvatske dijaspore. Izrazio je nadu da će doći do poboljšanja međusobnih odnosa između hrvatskog i srpskog naroda te će i obespravljenim Hrvatima iz entiteta RS biti bolje.
TABB
Banja Luka, 22. veljače 2018.
