U petak 30. ožujka 2018, biskup banjolučki dr. Franjo Komarica primio je u biskupskom Ordinarijatu veleposlanika Republike Francuske u BiH Guillaume Roussona.
Veleposlanik je u svom pohodu vjerskim predstavnicima u Banjoj Luci, kako je sam spomenuo, želio čuti od katoličkog biskupa konkretne podatke o Katoličkoj Crkvi u entitetu RS, o aktualnom broju vjernika, o stanju s brojem svećenika i redovnika, te o problemima poteškoćama i mogućnostima s kojima se susreću katolici u ovom entitetu.
U dužem informativnom i otvorenom razgovoru biskup Komarica je najprije zahvali svom gostu za dolazak i za njegovo zanimanje za katoličku populaciju u „manjem“ bosanskohercegovačkom entitetu.
Informirao je svoga sugovornika o višekratnim svojim posjetama Francuskoj i razgovorima koje je imao u Parizu s utjecajnim političkim i državnim dužnosnicima u godinama neposredno nakon rata, kao i kasnije.
Informirao je veleposlanika Roussona da se Anex 7 Daytonskog sporazuma, na veliku štetu, samo minimalno primjenjivao na hrvatsku populaciju koja je uglavnom katolička, i da je bilo mnogo kontinuirane opstrukcije održivom povratku prognanih Hrvata. Nije bilo prognanim Hrvatima pruženo ni izdaleka onoliko pomoći, ni političke, ni pravne, ni materijalne kao što su dobijali povratnici iz druga dva konstitutivna naroda u BiH.
Biskup je s više konkretnih primjera ilustrirao nedosljedno, nevjerodostojno, nepošteno i neodlučno ponašanje predstavnika međunarodne zajednice, koji su bili i ostali glavni čimbenici kako su neki od njih sami govorili, „kontroliranog kaosa u ovoj satrvenoj i sluđenoj zemlji koju se umjesto kao zone mira podržava kao bure baruta“. Pitao je veleposlanika Roussona zašto mnogi ljudi, prognanici ali i ne rijetki drugi građani u BiH nemaju pravo na mnoga temeljna ljudska i građanska prava i slobode i zašto međunarodni predstavnici podupiru one domaće političare koji ne samo da ne pomažu najveće žrtve rata nego ih nerijetko i preziru? Zašto se dopušta daljnje pustošenje zemlje koja je koja je ne povratkom mnogih stotina tisuća prognanih već i previše pusta i nenastanjena?
Izvijestio je također o brojnim naporima i projektima koje je on osobno, zajedno sa svojim najbližim suradnicima, cijelo ratno i poratno vrijeme poduzimao u korist mnogih desetina tisuća ljudi u raznim potrebama, ne gledajući na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost.
Također je upoznao veleposlanika da sada, na području cijelog entiteta RS živi samo oko 5% od predratnog broja katolika, a na području Banjolučke biskupije upola manje katolika nego što je bilo na kraju rata.
Nadodao je kako unatoč svemu ne gubi nadu da će konačno doći do zaživljavanju pravne države na području BiH.
Ambasador Roussona je zahvalio biskupu Komarici na „iskrenim i korisnim informacijama“. Rekao je da Francuska „ne odustaje od obrane i promidžbe ljudskih prava, te da je glavno načelo kojim se služe upravo etika“. Nadodao je da „Europsak Unija pokazuje zadnjih godina više interesa za priključivanje BiH te da će i Francuska u tome biti na strani BiH“. Biskup je na kraju veleposlaniku uručio i pisane materijale o aktualnoj situaciji katolika te o zauzimanju predstavnika Katoličke Crkve za humaniju i sigurniju budućnost BiH i ovog dijela Europskog kontinenta.
TABB
Banja Luka, 30.3.2018.
