Srednjovjekovni grad Greben, današnja Krupa na Vrbasu, udaljena je 47 km od Jajca prema Banja Luci. Sastojao se od tri dijela poredana po grebenu jedan iznad drugog. Otuda i naziv Greben. U njemu se nalazila jaka tvrđava te varoš u širokoj i dobro naseljenoj dolini. Po dolasku u Bosnu, franjevci su svoje samostane smještali obično u gradovima i dobro naseljenim mjestima. Tako je i utvrđeni grad Greben dobio svoj franjevački samostan i crkvu. Bosanska vikarija bila je podijeljena tada na manje upravne jedinice nazvane kustodije, a jedna od kustodija bila je upravo Grebenska kustodija.
Ne znamo točno kada je sagrađen samostan u Grebenu, svakako prije 1375. godine jer ga putopisac Bartol Pizanski stavlja u Grebensku kustodiju. Samostan u Grebenu preživio je pad Bosne pod Turke 1463. godine. Papa Pio II. ubraja ga 1469. godine među sigurnije samostane u Bosanskoj vikariji. Kada je 1528. godine palo Jajce i drugih 11 tvrđava pod Osmanlije, među njima je bio i Greben. Samostan je srušen, a franjevci se više u nj ne vraćaju. Stoljećima je ostao zapušten. Grebenu se izgubilo i ime. Prozvali su ga po potoku i selu Krupi. Na starim temeljima samostanske crkve sagrađena je pravoslavna crkva sv. Ilije 1889. godine.
Arheološka iskopavanja provedena od 1986. do 1988. godine na lokalitetu Zidine u selu Krupa na Vrbasu, 25 kilometara južno od Banja Luke, na uzvišenju i zapadno od ušća rječice Krupe u Vrbas, potvrdila su da je riječ o ostacima temelja franjevačkog samostana i crkve nekadašnjega srednjovjekovnog sjedišta Grebenske kustodije u sastavu Bosanske vikarije. Iskapanjem je utvrđeno da je franjevački samostan imao vanjske dimenzije 22 m na frontalnom dijelu, 44 m na sjevernom dijelu i 18 m na istočnom dijelu. Jedan od najboljih poznavatelja kršćanske arheologije u BiH dr. Đuro Basler za lokalitet Zidine kaže: „riječ je o najboljem sačuvanom srednjovjekovnom kompleksu sa temeljima samostana i gostinjcima u Bosni i Hercegovini, te jednoj od najvećih srednjovjekovnih jednobrodnih crkava sa zvonikom i izduženim korom u kontinentalnom prostoru hrvatskog katoličkog identiteta XIV/XV stoljeća.
Tekst: Prema članku „Franjevački samostani na području banjolučke biskupije nekada i danas“, autora Anđelka Baruna).
Fotografije: Ostaci srednjovjekovne utvrde Greben; Karta Bosanske vikarije iz 1375. godine, na kojoj se mogu vidjeti granice nekadašnje Grebenske kustodije.
Izvor: FpuB/FIA
