Nakon što je na nedavnom zasjedanju BK BiH u Banjoj Luci izvijestio o sve dramatičnijoj situaciji s izbjeglicama iz Azije koje pristižu u zapadni dio njegove biskupije, biskup banjolučki je osobno pohodio Bihać i razgovarao s gradonačelnikom i nekim od tamošnjih katolika s svakodnevnim sve većim problemima koje imaju pristigle izbjeglice na proputovanju prema Srednjoj i Zapadnoj Europi, ali i domaće stanovništvo. Gradonačelnik Bihaća se potužio zbog pomanjkanja nužne međusobne koordinacije i strategije između gradskih, kantonalnih, federalnih i državnih organa, te između njih i humanitarnih organizacija bilo međusobnih ili domaćih.
Predstavnici katolika su biskupa izvijestili da Caritas Banjolučke biskupije želi barem skromno pružiti pomoć dijelu najugroženijih izbjeglica, a da je u Bihać pristigla i Isusovačka služba za izbjeglice (JRS), gdje traži mogućnost otvaranja jednog privremenog svoga ureda.
U subotu, 28. srpnja, u večernjim satima u Biskupskom Ordinarijatu u Banjoj Luci upriličen je prvi radni sastanak biskupa Komarice i direktora biskupijskog Caritasa prelata dr. Miljenka Aničića s voditeljem Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) o. Tvrtkom Barunom i voditeljicom novootvorenog ureda u Bihaću Ivanom Lukenda.
Voditelj službe za izbjeglice Barun izvijestio je o velikim i raznovrsnim problemima vezanim za svakim danom sve većim brojem azijskih izbjeglica, te o planovima i ograničenim mogućnostima koje njegova Služba ima na raspolaganju. Direktor biskupijskog Caritasa Aničić također je prezentirao dosadanje planove i akcije koje je zajedno sa svojim suradnicima provodio na terenu Unsko-sanske županije.
Svi su se složili da od strane nadležnih vlasti sa svih razina nema potrebne strategije i podloge za učinkovitije zbrinjavanje izbjeglica, što bi bili spremni pa i u stanju, barem djelomično pružiti crkveno karitativne organizacije.
Biskup Komarica je zahvalio na izvješćima i na poduzetim akcijama i planovima za buduće zajedničko djelovanje ove dvije crkvene organizacije u što objektivnijem sagledavanju cjelokupne kompleksnosti sve većeg vala azijskih izbjeglica koji zahvaća područje BiH, te u pružanju konkretne pomoći određenom broju izbjeglica, u dogovoru i suradnji s nadležnim organima vlasti u zemlji i s predstavnicima međunarodne zajednice.
Biskup je upozorio na zabrinjavajuće, sve očitije, odbojno ponašanje sve brojnijih političara i političkih partija u pojedinim europskim zemljama, s obzirom na trajno prisutan problem azijskih i afričkih migranata koji svakodnevno kucaju na vrata Europske Unije. Ustvrdio je kako Europa ne može izbjeći sve veći priliv migranata iz izvaneuropskih zemalja, nego sa zajedničkim konstruktivnim snagama, u duhu svoje humane, poglavito na kršćanskim temeljima izgrađene prošlosti, treba uhvatiti u koštac s ovim vrlo ozbiljnim izazovima naše današnjice i sutrašnjice. Upozorio je da je riječ „o ljudima, a ne životinjama i biljkama, za koje se također treba odgovarajuće pobrinuti, kada su u životnoj opasnosti.
Ti jadni ljudi imaju pravo na svoje ljudsko dostojanstvo i očekuju od nas da ih tako i gledamo. Kako možemo mi nešto tražiti za izbjeglice, pripadnike naših naroda a prema ovim izbjeglicama se ponašamo ovako odbojno? Kako mogu europski političari i europske zemlje koje su protiv ovih migranata bilo kakav moralni zahtjev uputiti onim režimima u izvaneuropskim zemljama koji slično rade?
Teško je zamisliti da će bogate europske zemlje zadržati svoje duhovno i materijalno blagostanje ako nastave sa barikadama za migrante na svojim granicama“, ustvrdio je biskup Komarica.
Na primjedbu da je papa Franjo sugerirao biskupima da otvore crkve za prijem izbjeglica, biskup Franjo je iznio mogućnost, da u nedostatku crkava možda stavi nove zgrade Katoličkog školskog Centra „Ivan Pavao II.“ u Bihaću na raspolaganje za zbrinjavanje migranata pristiglih na područje Unsko-sanske županije.
TABB
Banja Luka, 29. srpnja 2018.
