U srijedu, 20. lipnja 2018. u Hrvatskom saboru u Zagrebu održana je tematska sjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s temom: „Održivi ostanak i povratak hrvatskih prognanika i izbjeglica u Bosni i Hercegovini s posebnim naglaskom na entitet Republika Srpska“. Na sjednici su uz saborske zastupnike sudjelovali kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, predstavnici Vlade RH, dužnosnici Republike Srpske iz redova hrvatskoga naroda i predstavnici udruga prognanih i izbjeglih Hrvata iz BiH, prenosi služba za medije Hrvatskog sabora.
Cilj ove sjednice, kazao je uvodno predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić, upozoriti na pomalo zaboravljeni problem održivog povratka hrvatskih prognanika i izbjeglica na svoja ognjišta u Bosni i Hercegovini. Čini se, dodao je nadalje, kao da se svi mire s time da je taj proces završen, no to nije tako. Predano je preko 10 tisuća zahtjeva nadležnim institucijama za obnovu porušenih stambenih objekata, devastirane prometne, obrazovne i zdravstvene infrastrukture, kazao je Ljubić. Podsjetio je kako je prema posljednjem popisu stanovništva BiH ostala bez 800 tisuća Hrvata djelomično zbog posljedica rata, a u novije vrijeme i drugih razloga, poput ustavne neravnopravnosti. Pozicija Hrvata slabi već godinama, upozorio je Ljubić, sve su manje mogućnosti zaštite kolektivnih i identitetskih prava pripadnika hrvatskoga naroda koji su ostali živjeti u sredinama druge etničke većine. Povratak Hrvata u BiH je realiziran u najmanjem postotku u odnosu na druga dva naroda, dodao je Ljubić, a odbijanje implementiranja odluke Ustavnog suda o promjeni izbornog zakona kojom bi se omogućilo Hrvatima da biraju svoje predstavnike još je jedna prepreka. Ljubić je posebno istaknuo veliku ulogu Katoličke crkve i svećenika koji su u vrijeme najvećih progona ili ostajali u svojim župama ili se prvi vratili i obnavljali crkve i župe te kasnije činili jezgru oko koje su se okupljali Hrvati.
Kardinal Puljić iznio je crkvene podatke prema kojima je 1991. u BiH živjelo 812 256 Hrvata koji su se izjasnili kao katolici, a 2017. godine ih je evidentirano 376 134. Samo u Republici Srpskoj od 1991. do 2017. ima 94 posto manje Hrvata, kazao je kardinal Puljić. Osvrnuo se na godine nakon završetka rata kada su, kako smatra, „mnoge stvari krivo postavljene i sada ih treba popraviti“. U mnogim aspektima, istaknuo je, povratak Hrvata na svoja ognjišta je bio otežavan, a u tome procesu odgovornost snosi i međunarodna zajednica. Važno je vratiti povjerenje kako bi se Hrvati osjećali kao jedan narod, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju. Treba stvoriti klimu povjerenja, a s materijalne strane, za opstanak najvažnije je obnoviti i izgraditi infrastrukturu i pomoći obiteljskim gospodarstvima, naglasio je kardinal Puljić.
Na sjednici je sudjelovao i Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske koji je govoreći o problemima s kojima se suočavaju hrvatski povratnici u Republiku Srpsku posebno istaknuo kriterije međunarodnih donatora za odobravanje zahtjeva za obnovu stambenih objekata, među kojima je i taj da podnositelji zahtjeva nemaju imovinu u Hrvatskoj, pa čak ni njihova djeca. Jedini koji pomažu povratnicima su Vlada Republike Srpske i Vlada Republike Hrvatske, a bez daljnje pomoći Hrvatske, Hrvati na području RS-a će nestati, kazao je Čordaš.
Saborski zastupnik i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž govorio je o uzrocima izostanka povratka Hrvata u BiH i odnosu međunarodnih čimbenika prema ovom pitanju. Srbi i Bošnjaci imaju svoje institucije, svoje vlade i parlamente, dok Hrvati nemaju, kazao je Raguž. Treba nastaviti dijalog s Bošnjacima u Federaciji BiH na novim osnovama, a isto tako i sa Srbima. Bez postizanja ustavnopravne ravnopravnosti Hrvata s ostalim narodima u BiH, Hrvati bi mogli postati nacionalna manjina, istaknuo je Raguž.
Mate Granić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske kazao je da je Daytonski sporazum trebao uspostaviti nekoliko strateških ciljeva: prekid rata, uspostavu mira, povratak prognanih i izbjeglih i osiguranje konstitutivnosti sva tri naroda. Prva dva cilja su ostvarena, kazao je Granić, no druga dva nisu, kazao je. Istaknuo je kako Hrvatska dugo vremena nije imala jedinstvenu politiku prema BiH, kao i jednu politiku prema ugroženosti konstitutivnosti Hrvata u BiH. To mora biti zajednička i aktivna politika, naglasio je Granić.
Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskoga naroda Josip Jerković, među ostalim je apelirao da nadležne hrvatske institucije zbog pretjeranih gužvi na graničnom prijelazu Bosanski Brod/Slavonski Brod razmotre mogućnost otvaranja zasebne trake za one stanovnike koji svakodnevno moraju prelaziti granični prijelaz, kao što to postoji na nekim graničnim prijelazima Hrvatske s drugim državama.
Nazočnima su se obratili i Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Vlade i državna tajnica za političke poslove MVEP-a, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Nikola Mažar, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Nakon obraćanja otvorena je kraća rasprava.
KTA
Zagreb, 20. lipanj 2018.
