Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu upriličio je, 19. siječnja 2018. u Dvorani Pavla VI. predstavljanje knjige “Begegnung der Kirche in Ost und West im Spiegel der synodalen Strukturen” – “Susret Crkve na istoku i zapadu u svjetlu sinodalnih struktura”, “Festchrift für Peter Vranić zum 70. Geburtstag” – “Spomenica u čast 70. rođendana Petra Vrankića”. Na ovo predstavljanje, između ostalih, došao je i biskup banjolučki mons. Franjo Komarica koji je nekoliko godina predavao zajedno s profesorom Vrankićem na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji odnosno Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.
Knjigu su predstaviti profesori KBF-a u Sarajevu: prof. emeritus mons. Mato Zovkić i doc. dr. sc. Milenko Krešić. Predstavljanje je moderirao vlč. dr. sc. Mario Bernadić.
U svom predstavljanju mons. Zovkić kazao je da je ostao duboko impresioniran poštovanjem jubilarčevih prijatelja i benediktinaca na predstavljanju spomenutog Zbornika u njemačkoj benediktinskoj Opatiji sv. Otilije koraj Augsburga, 26. studenog 2017. Potom je progovorio „o Vrankićevu školovanju, njegovim crkvenim službama i šest priloga hrvatskih autora u njegovu Zborniku“. „Budući da je Vrhbosanska teologija trebala hitno profesora crkvene povijesti, biskupi su se na prijedlog rektora složili da se ta služba povjeri doktorandu Petru Vrankiću, jer iz dotadašnjeg toka njegova studija bilo razvidno da će ubrzo završiti doktorat crkvene povijesti. Došao je u rujnu 1979. i proveo među nama šest plodnih godina. Predavao je crkvenu povijest i ekumensku teologiju te uz to bio vicerektor bogoslova kroz četiri godine i tri godine kateheta studenata u Sarajevu“, podsjetio je mons. Zovkić dodajući da je profesor Vrankić godine 1986. prešao na Sveučilište u Augsburgu i u biskupiju Augsburg kao i da objavljuje znanstvene radove na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku.
„Naslov i sadržaj ovoga zbornika dobro odražavaju Vrankićevo istraživanje, sudjelovanje na simpozijima i objavljivanje znanstvenih radova: Susretanje Crkve na Istoku i Zapadu u zrcalu sinodalnih struktura: povijesno-teološki prilozi. Zbornik na početku donosi popis od 77 čestitara, među kojima i osam hrvatskih biskupa, od toga dvojica iz Hrvatske te svih šest iz B i H. Jedan od čestitara je pravoslavni mitropolit Sarajeva Rajko-Hrizostom Jević. Zatim slijedi predgovor i 20 priloga autora iz različitih naroda, od kojih 14 na njemačkom, 4 na talijanskom i 2 na engleskom. Na kraju je popis njegovih radova s 52 objavljena članka i 4 knjige. Iz toga popisa je razvidno kako je Vrankić i nakon preseljenja u Njemačku nastavio i dalje pisati na hrvatskom“, kazao je mons. Zovkić te skrenuo pozornost na neke Vrankićeve članke na hrvatskom jeziku. Potom je iznio pregled priloga šestorice autora Hrvata, od kojih jedan djeluje u Italiji, jedan u Hrvatskoj, dva u Njemačkoj i dva u Bosni: Velimir Blažević, bosanski franjevac i dugogodišnji profesora crkvenog prava na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, Tomislav Mrkonjić, član Hrvatske provincije franjevaca konventualaca, Zvjezdan Strika, vjernik laik koji vrši službu religijskog pedagoga u biskupiji Augsburg, Josipa Gregura, člana Družbe hrvatskih salezijanaca, Mate Zovkića i Želimira Puljića koji se rodio iste godine kada i Petar Vrankić pa su zajedno, kao kandidati Mostarsko-duvanjske biskupije Mostar-Duvno, počeli studirati teologiju u Splitu te nastavili i doktorirali u Rimu“, kazao je profesor Zovkić koji je na kraju izrekao pohvalu Uredničkom odboru za dobar odabir suradnika i sjajno uređen Zbornik te čestitao jubilej kolegi Vrankiću.
Profesor Krešić u svom izlaganju ukratko je naveo autore i naslove ostalih članaka, osvrnuo se na cjelokupni „opus“ profesora Vrankića i ukratko predstavio njegova „dva kapitalna djela, koja su posebno značajna za povijest naših krajeva, konkretno za područje Bosne i Hercegovine a koja do sada nisu bila predstavljena na ovoj visokoškolskoj ustanovi“. „Osim radova autora s hrvatskog govornog područja kojih je u spomenici 6 tu je još 14 radova: 11 je na njemačkom, 2 na talijanskom i jedan na engleskom jeziku. Pošto je nabrojio radove, profesor Krešić je istaknuo da je Vrankićeva omiljena tema: „istok i zapad, susret različitih a opet na neki način povezanih: bilo kulturološki, bilo vjerski, bilo crkveno, bilo nacionalno, bilo prostorno“.
„Počevši još tamo od 1976., kad je počeo pisati prve radove pa da najnovijih objavljenih 2017. većina njegovih radova ima tu jednu ekumensku, možda bolje rečeno pankršćansku nit. Nije se ograničio samo na prostor svoga rodnog govornog područja niti je predmet njegova interesa i istraživanja bila samo Katolička Crkva nego je zahvatio prostore od Rusije i Arapskog poluotoka, preko Sredozemlja do sjevera Njemačke i nije se ograničio samo na povijesnu tematiku niti u sklopu povijesnih istraživanja na jedno povijesno razdoblje, nego je svoj povijesna istraživanja obogatio teološkom tematikom zahvativši vremena od ranog Srednjeg vijeka do II. svjetskog rata i poraća. Bavio se i pisao o položaju arapskih kršćana i arapskih židova u vrijeme prvih stoljeća islamske ekspanzije, pobijanjem, odnosno prihvaćanjem islama u istočnoj i zapadnoj Crkvi od 7. do 10. stoljeća, svijetom politike, religije i kulture Sredozemlja na raskrižju prvog milenija, kulturno-religioznim svijetom Europe u vrijeme nastanka Franjevačkog reda (kraj 12. i 13. stoljeće), srednjovjekovnom apokaliptikom na primjeru Joakima de Fiorea, istovremeno preteče svih europskih reformatora i heretika. Zanimanje za sv. braću Ćirila i Metoda i slavenski svijet, koje je bilo nakon interesa u vrijeme pape Leona XIII. ponovno zamrlo do pape Poljaka Ivana Pavla II. također je naglašena tema Vrankićevih istraživanja“, kazao je profesor Krešić.
„Ovo što su sada reći nije nikakva patetika niti su riječi koje bi trebale uljepšati ovu večer niti izreći prigodnu pohvalu jubilarcu prilikom njegova 70. rođendana, nego su riječi u koje sam doista uvjeren: Historiografija o povijesti Katoličke Crkve u Bosni i Hercegvini, povijesti Bosne i Hercegovine osobito od 30. godina 19. stoljeća pa do kraja I. svjetskog rata bez Vrankića bi bila puno siromašnija. Tu su dva njegova kapitalna djela koje smatram nezaobilaznim za svakog onoga koji se želi upoznati a osobito za one koji se žele baviti poviješću spomenutog prostora i vremena: La Chiesa cattolica nella Bosina ed Erzegovina al tempo del vescovo fra Raffaele Barišić (1832-1863) – Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini u vrijeme biskupa fra Rafe Barišića (1832.-1963.) i Religion und Politik in Bosnien und Hercegowina (1878-1918) – Vjera i politika u Bosni i Hercegovini (1878.-1918.)“, rekao je profesor Krešić te izrazio radost što profesor Vrankić priprema još jednu novu knjigu, koja bi trebala obraditi, povijest, položaj i događanja u Islamskoj vjerskoj zajednici, u Židovskoj zajednici i Evangeličkoj Crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme austrougarske vlasti.
Na kraju se nazočnima obratio i profesor Vrankić te progovorio o članku kardinala Waltera Brandmüllera koji je obradio vrlo aktualnu temu u Katoličkoj Crkvi poslije odreknuća pape Benedikta XVI. pod naslovom: Odreknuće Pape – neka povijesno kanonska razmišljanja. Na kraju je od srca zahvalio predstavljačima i svim osobama koji su dali svoj doprinos u izlaženju spomenutog Zbornika kao i svima nazočnima koji su došli na ovom predstavljanje.
Petar Vrankić rođen je 1947. u župi Glavatičevo u Hercegovini. Kao kandidat biskupije Mostarsko-duvanjske počeo je studij teologije u Splitu a nastavio i dovršio u Rimu gdje zajedno sa Ž. Puljićem zaređen za svećenika 24. ožujka 1974. Nakon licencijata iz teologije god. 1976. studirao je crkvenu povijest i srodne discipline na Gregoriani što je završio doktoratom 1980. Zatim je kroz šest godina predavao crkvenu povijest i ekumensku teologiju te uz to bio i vicerektor u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. God 1986. preselio u biskupiju Augsurg, inkardinirao se te uz vođenje jedne male župe spremao habilitaciju iz povijesti i počeo predavati na teološkom fakultetu. U to vrijeme nastavio je pisati povijesne članke na hrvatskom. Od 1998. do 2004. predavao je povijest u Rimu na Santa Croce a 2012. stupio je u mirovinu. Ostaje živjeti na području biskupije Augsburg, gdje je i dalje savjetnik za pastoralne djelatnike Hrvate, i nastavlja svoje započete znanstvene projekte. Iz Vrankićeve bibliografije na kraju Zbornika (str. 528-535) vidi se da je objavio 52 članka i 4 knjige. Osim na hrvatskom piše također na njemačkom, talijanskom i engleskom.
KTA
Sarajevo, 20. siječanj 2018.
