U nedjelju, 28. lipnja 2020. u župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u središtu Banje Luke katekumeni: Jadranka, Mirela, Dajana i Davor primili su prvu svetu pričest i krizmu. Sveto Misno slavlje predvodio je pomoćni banjolučki biskup mons. dr. Marko Semren uz koncelebracijudomaćeg župnika vlč. Žarka Vladislava Ošapa i uz sudjelovanje lijepog broja vjernika.
Nakon što je župnik Ošap uputio riječi dobrodošlice, biskupa Semrena pozdravili su i katekumeni opisujući prigodnim riječima svoja raspoloženja toga svetoga dana i potičući sve da svoje misli i srca uzdignu prema nebu radujući se susretu s Gospodinom pod prilikama kruha i primajući snagu Duha Svetoga.
„Dragi krizmanici, roditelji, kumovi, prijatelji naših krizmanika, ovih dana smo se posebno prepustili Duhu Svetom i njegovu djelovanju u svakom pojedinom kao i zajednici, za vrijeme osobne pripreme za slavljenje sakramenta krizme. Današnja liturgijska čitanja pozivaju nas da ojačamo svoju vjeru pouzdajući se u Isusa Krista i u njegova Duha. Onaj koji se uzda u Krista, stječe snagu, nema straha, čak se ne boji ni smrti jer je Isus gospodar života i smrti, uskrsnuće i život. Susresti Isusa znači susresti njegovu ljubav. Ta nas ljubav preobražava i omogućuje nam da drugima prenosimo snagu koja nam je darovana. Time postajemo kristonosci, nositelji Kristove radosti, njegova milosrđa i radosne vijesti da Bog želi da svi ljudi upoznaju istinu i da se spase“, kazao je biskup Semren uvodeći u Misno slavlje.
Nakon što je naviješten evanđeoski misni odlomak, župnik Ošap predstavio je katekumene i kazao da su se posljednjih mjeseci pripravljali na primanje svetih sakramenata i da su dostatno poučeni te zamolio biskupa Semrena da im podijeli sakrament krizme.
„Dragi krizmanici! Ovaj je dan jedan i jedinstven, neponovljiv u vašem životu. Pitate se zašto? Zato što se dar sv. krizme, pečat dara Duha Svetoga, Božji sedmerostruki dar tj. punina Duha Svetoga, prima samo jednom u životu. Ne možete ovo više nikada ponoviti, ali ste pozvani ove darove Duha Svetoga svakoga dana u svom biću i žiću raspirivati, razvijati, s njima surađivati i milosti umnažati“; kazao je biskup Semren u prigodnoj homiliji, a potom se obratio roditeljima i kumovima krizmanika:
„Dragi roditelji i kumovi, vi ste i danas uz naše krizmanike kao odgovorni svjedoci i podupiratelji na njihovom životnom i vjerničkom putu. Najljepša pouka i odgoj za njih jest i bit će vaš roditeljski i kumovski primjer kršćanskog života“, rekao je biskup Semren podsjećajući na riječi francuskog katoličkog književnika Francoisa Mauriaca: „Onoga dana kad više ne budete gorjeli od ljubavi, mnogi će umrijeti od studeni“. Zapitao je, mogu li posvjedočiti da žive od Isusa i da je Isus za njih most preko kojega idu u drugi život ističući da Krist daje svjetlo vjerničkom životu te u tom svjetlu saznaje tko je, odakle dolazi, kome pripada i kamo ide’.
„Tko zbog Krista sve stavi na kocku, taj će sve dobiti! Najintimnija čovjekova želja je postići sreću /blaženstvo i posjedovati je. Ali kako? Svi se želimo ostvariti te prema nekom ljudskom nahođenju stvaramo mjerila ostvarenja života. Takva mjerila zovemo standardom. Ljudska logika je uvijek predlagala ova mjerila, a vrijeme i društvo, uz ona univerzalna mjerila, neprekidno su nudili i suvremene mogućnosti ostvarenja. U opća mjerila ostvarenja ubraja se i obiteljska sloga i zajedništvo. Današnje doba pozna i osobna mjerila za ostvarenje života: jedno-dvoje djece, stan ili kuća u gradu, kućni ljubimac na uzici, auto u garaži, lagano radno mjesto i dobra plaća, imati što jesti i piti, odjeća takva da te ne smatraju staromodnim nego da si u trendu.
Gdje se nalazi istinska sreća? Jedna ruska priča govori kako su dva ruska monaha saznala iz jedne knjige da ima mjesto gdje se nebo i zemlja dotiču i tko dođe tamo bit će sretan. Odlučili su potražiti to mjesto. Dugo su putovali svijetom, suočavali se sa raznim poteškoćama i opasnostima, dolazili u napast da odustanu, no konačno su našli to mjesto. Trebalo je samo otvoriti vrata i ući, a kad su ušli, opazili su da se nalaze ondje odakle su pošli, svaki u svojoj samostanskoj ćeliji. Smisao priče je jasan: sreća je ondje gdje se nalazimo, gdje moramo ispuniti ono što se od nas očekuje. Ljudi i nesvjesno primjećuju i zapažaju one izvore sreće iz kojih mi zahvaćamo, one Božje sile koje u nama djeluju“, rekao je biskup Semren.
Podsjetivši okupljene vjernike na riječi sv. Augustina: „Gospodine, nemirno je srce naše dok u tebi ne počine“ i na riječi sv. Pavla: „Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bi uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života“, biskup Semren je kazao: „Novi život, novo stvorenje, novi svijet s Kristom nalazi se u nama. Tko živi po krštenom životu i uzima vlastiti križ kako bi slijedio Krista, dok je u stanju prihvatiti druge u ime Gospodinovo, naći će puninu života i neće izgubiti vlastitu nagradu. Slijediti Njega znači odreći se smrti grijeha kako bismo živjeli u njegovoj milosti, odreći se laži radi njega koji je istina, odreći se tame radi njega koji je svjetlo. U njegovoj milosti, u njegovoj istini, u njegovu svjetlu čovjek doseže blaženstvo. Slijediti Krista nosi sa sobom odvajanje, odreknuće, proturječnosti, borbe. Pristati uz Njega uključuje živjeti odlučne izbore. Riječi koje nam je Isus predao u evanđeljima odnose se na temeljni zakon križa. Mislimo na blaženstva, na poticanje dati život kako bismo ga ponovno našli, na ponovljeni poziv ne brinuti se za sutra, staviti sve u ruke Božje. Dajući križu smisao, Isus ga je učinio nosivim. „Moram ti zahvaliti, tvoj teret me je ojačao“. Zakon križa se zrcali u sakramentima. Krštenje je ulazak u smrt Kristovu kako bismo imali udjela u Njegovu slavnom životu. Euharistija je sama Kristova smrt stavljena u naše ruke. Sakramenti, askeza, liturgija, evanđelje trajni su i vječni poziv na taj početak, koji je plod dinamike Krista umrlog i uskrslog. Promatramo li mirno i dugo krvavo Kristovo lice, malo po malo ćemo ulaziti u milost otajstva. Naravno uvijek će ostati u nama dio koji se opire, koji blokira, odbija križ. To je borba u kojoj smo pozvani svakodnevno se angažirati s jakom odlukom doseći – ostvariti u vlastitom životu crte lica Krista, raspetog sina Božjega“.
Biskup Semren pojasnio je potom da se u misnim čitanjima toga dana mogu iščitati tri tipa kršćanske gostoljubivosti. „Ona nježna i spontana prema siromašnom i osamljenom: to je gostoljubivost koja ne prolazi a da ne ostavi znak (1.čit.); prorok ne postupa s visoka. Slugu svoga prihvaća kao prijatelja i savjetnika. Maleni i jednostavni ljudi nekad bolje zapažaju potrebe drugih ljudi. Čitanje nam govori o ženi koja silno želi imati porod. Prorok se našao između nje i Boga kao posrednik i zagovornik. Nema kršćanstva gdje se ne njeguju kreposti. Ona velikodušna i radosnu prema bližnjem s uvjerenjem da svako ljudsko lice krije crte Kristova lica. Naša dobrota i pažljivost, koju unosimo u svoje međuljudske odnose, trebala bi u drugima izazvati hvalospjev samoj Božjoj ljubavi. Ona koja potiče na evanđeoski radikalizam koji postaje potpuna solidarnost s Gospodinom, toliko da nasljedujemo samoga Krista radi njegove ljubavi (3). Ovaj tip gostoljubivosti uključuje biti mrtvi grijehu (2) i uvodi nas u spasenjsko otajstvo“, kazao je biskup Semren te dodao:
„Isus nas poziva na življenje gostoprimstva i obećava nagradu. Ako tako živimo zagledani u vječnost činimo svoj život korisnim i dragocjenim. „Primi li netko proroka zato što je prorok, dobiva prorokovu nagradu.“ Nagrada pravednika je čista savjest. Može li se na nama primijetiti išta od novoga svijeta? Vidi li se, da smo Božji ljudi? Dobri su ljudi uvijek dobri glasnici dobroga Boga. Kao što u bojama i mirisu cvijeća prepoznajemo žar i toplinu sunca, tako isto u dobroti ljudi prepoznajemo i vidimo dobrotu Božju. Dobri su ljudi ižarivači i svjedoci Božje ljubavi kao što to prepoznajemo kod ove žene Šunamke. Gospodin će nam pomoći da vidimo u bratu i sestri znak njegove prisutnosti i da ga ljubimo kao što je Krist ljubio nas. „Tko napoji jednog od ovih najmanjih samo čašom hladne vode zato što je moj učenik, zaista, kažem vam, neće mu propasti plaća“. Sve dok čovjek svjesno i dragovoljno trpi zbog Božje veličine, njegovo trpljenje će biti gubitak koji u konačnici rađa dobitkom života“, rekao je biskup Semren u prigodnoj homiliji te na kraju poručio:
„Dragi krizmanici, prosvijetljeni ste uskrslim Kristom. Postali ste sposobni svijet gledati Božjim očima, ljude oko sebe prihvaćati Kristovim srcem, ne dopuštati negativnim mislima da utječu na vas. Njegova prisutnost je najveći blagoslov ovome svijetu i nadjačava sve mračne događaje. Ta prisutnost postali ste i vi. Vi ste proljeće katoličke Crkve! Otuda dolazi i odgovornost prema sebi, prema Bogu, prema domovini. Molimo Gospodina da nam udijeli svoga Duha kako bismo ga u svemu nasljedovali, da svaka životna situacija bude za nas prigoda da pokažemo njegovo svjetlo, njegovu dobrotu, njegovu blagost, njegovu strpljivost, njegovu ljubav. Dragi krizmanici, vi ste miljenici Duha Božjega! Pripremajući se za sakrament sv. potvrde pristupili ste vjeronauku savjesno i sustavno, pod vodstvom odgovornih vjeroučitelja i pod budnim okom i savjetom vaših zauzetih roditelja. Zahvaljujem stoga svim katehetama na njihovu marljivu zalaganju i strpljivoj pouci. Hvala i vama roditelji koji ste bogobojazno i odvažno sve poduzeli da vaša djeca budu poučena u vjeri i da steknu spasonosno znanje koje ih osposobljuje za što pobožnije primanje sakramenta krizme i uopće za dosljedan vjernički život. Vi krizmanici, a i svi mi zajedno pretvarajmo stečeno znanje u mudrost življenja po Božju šireći kraljevstvo Božje. Ustrajmo u molitvi, živeći u strahopoštovanju prema Bogu i čovjeku, radeći za nepropadljive vrijednosti vječnoga života“.
Nakon svetog Misnog slavlja u župnoj crkvi, druženje se nastavilo u crkvenom dvorištu i u obiteljima katekumena te u župnom uredu za obiteljskim stolom.
Zbog aktualne situacije i ograničenja povezanih s pandemijom koronavirusa, župna zajednica ove godine nije moga biti obradovana redovitim slavljem prve svete pričesti niti svete krizme iako postoje kandidati koje će župnik Ošap pripravit kada to bude moguće.
KTA
Banja Luka, 30. lipanj 2020.
