ARGUMENTI HKR-A: ZAHVALJUJUĆI CARITASOVOM “TJEDNU SOLIDARNOSTI” U BIH U 14 GODINA OSTVARENO 300 PROJEKATA
Tradicionalna korizmena akcija Hrvatskoga Caritasa i Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine “Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini” bila je tema emisije Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija 1. ožujka.
Tradicionalna korizmena akcija Hrvatskoga Caritasa i Caritasa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine “Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini” bila je tema emisije Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija 1. ožujka 2021.
Gosti emisije bili su ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina, direktor Caritasa Banjolučke biskupije mons. dr. Miljenko Aničić te ravnateljica Caritasovog doma za starije osobe “Sv. Ivan Pavao II.” u Banjoj Luci i koordinatorica projekta kućne njege mr. sc. Žaklina Garić.
Mons. Svalina podsjetio je da su biskupi HBK Hrvatski Caritas 2007. godine zadužili za provođenje akcije te da nakon svih ovih godina vjernici imaju već rutinu u Nedjelju Caritasa darovati svoje priloge.
Mons. Aničić je dodao da je Hrvatski Caritas Crkvi u Bosni i Hercegovini od samoga početka služio kao uzor, pružajući svakovrsnu pomoć. Ova je akcija samo nastavak dugogodišnje pomoći. Na pitanje gdje je pomoć najpotrebnija, mons. Aničić je rekao da su, iz više razloga, razbijene obiteljske i župne zajednice. Dodao je da zato više nema životne snage i nema sigurnosti. “Višestruke su potrebe, sve je veći broj starijih i bolesnih osoba koje trebaju pomoć, potom djece koju treba pomagati u školovanju ili liječenju. Ponajveći je problem to što nema radnih mjesta”, naglasio je mons. Aničić.
Mons. Svalina naglasio je da je u 14 godina provedbe ove korizmene akcije prikupljeno gotovo 20 milijuna kuna, od kojih se financiralo oko 300 projekata. “Sredstva su u početku bila veća, jer su bile uključene i neke institucije, a sada su gotovo ostale samo biskupije i župe. To naši sunarodnjaci mogu osjećati kao trajnu potporu.”
Na pitanje u što je utrošen do sada prikupljen novac, direktor banjolučkog Caritasa je rekao: “To su izvori prihoda za ljude, kako one koji su se vratili, tako i za one koji su ostali. Financirali smo razne vrste poduzetništva, počevši od voćarstva preko stočarstva i gljivarstva do različitih zanata. Drugo područje pomoći je briga za starije i nemoćne osobe. U biskupiji to činimo već više od 27 godina i taj je naš rad prilično proširen. Treće područje rada je briga za obitelji, odnosno za djecu, kako za njihovo školovanje, tako i za njihovo zdravlje. Nastojimo sustavno pratiti obitelji na terenu i pomagati kako i gdje možemo.”
Ravnateljica Caritasovog doma za starije osobe u Banjoj Luci mr. sc. Žaklina Garić upozorila je da je, po svim istraživanjima, većina starijih osoba u velikom riziku ili stvarnosti siromaštva te primaju prosječnu mirovinu od oko 1500 kuna, a neki uopće nemaju mirovinu ili stalne prihode. “Osim siromaštva, starije osobe imaju jako otežan pristup zdravstvenim i drugim ustanovama, a poseban je problem usamljenost. Pandemija je pogoršala situaciju, posebno stanje mentalnog zdravlja. Od početka našega rada 1994., situacija se jako pogoršala”, naglasila je Garić i dodala: “U kućnoj njezi imamo taj medicinski aspekt pomoći u kući, ali i taj socijalni aspekt i svakako materijalnu pomoć. Ako vi dođete starijoj osobi i izmjerite joj tlak, a ona je gladna ili živi u kući bez grijanja ili pak nema lijekova, onda je lijepo što ste došli. Ali karitativna njega je pomoć koja obuhvaća cijelu osobu i moram reći da se situacija pogoršava. Karitativna njega je uistinu ogledalo karitativnog rada kojim starijoj osobi pružate konkretnu pomoć.”
Na pitanje o volonterima, mons. Aničić je naglasio da su prisutni u mnogim aktivnostima, ali da moraju biti educirani. “Zato ih mi educiramo, ali imamo i profesionalce i stručnjake za pojedina područja.” O načinima pak trošenja prikupljenog novca, mons. Svalina je istaknuo da je i prošle godine, unatoč pandemiji, prikupljeno oko 200 tisuća eura, približno kao svake godine. “Kad se oformi fond, javlja se Caritasu BiH i dijeli se na četiri dijela – nacionalnom Caritasu i na tri biskupijska Caritasa. Oni prijavljuju svoje projekte, od kojih su neki dobro uhodani, a neki su novi”, podsjetio je ravnatelj Hrvatskoga Caritasa. Spomenuo je i kako je u nedavnim razornim potresima Crkva i ljudi iz BiH nedavno pomagali Banovini. “Pomogla je i domovinska Hrvatska, ali i dijaspora, posebno iz Bosne i Hercegovine”, upozorio je mons. Svalina.
Na pitanje o profilu onih koji su spremni dati pomoć, mons. Aničić rekao je da su još uvijek ovisni o pomoći izvana. “Ističem kontinuitet pomaganja Hrvatskoga Caritasa. Drugi nacionalni Caritasi snažno reagiraju, ali na katastrofe ili, primjerice, u migrantskoj krizi. Redovito nam pomažu, još od rata, i neke privatne osobe, sa svojim krugom ljudi i prijatelja. Sada su ti pojedinci stariji, i pitanje je što će biti dalje. Nastojimo reagirati na potrebe, ali s toliko sadašnjih izazova, teško je planirati budućnost.”
Mons. Svalina je najavio da će središnje euharistijsko slavlje ovogodišnjega Tjedna solidarnosti biti 7. ožujka na Petrićevcu i zaključio: “Pozivam sve vjernike u našim župama da se uključe i da svojom molitvom i novčanim prilozima pomognu ovu dobru kampanju, kako bi bili produžena ruka ljudima u potrebi te da ljudi u Bosni i Hercegovini zaista ne bi osjetili da su zaboravljeni i prepušteni sami sebi.
IKA
Zagreb, ožujka 2021.
