Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u utorak, 26. siječnja 2021. otvoren je 61. teološko-pastoralni tjedan koji se ove godine zbog pandemije održava u skraćenom obliku, uz ograničeni broj publike i bez popratnih sadržaja.
Najveće godišnje okupljanje svećenika i pastoralnih djelatnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva dosad se održavalo u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati koje je u ožujku prošle godine pretrpjelo velika oštećenja u potresu pa je događaj preseljen u zgradu Fakulteta.
Molitvom zaziva Duha Svetoga i pozdravnim govorom velikog kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kardinala Josipa Bozanića započeo je 61. teološko-pastoralni tjedan s temom „Crkva u svijetu kriza i ljudske patnje“ u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na svečanosti otvorenja sudjelovali su zagrebački nadbiskup i metropolit i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, vršitelj dužnosti dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras te profesori i predavači.
Kardinal Bozanić prisjetio se početaka održavanja Teološko-pastoralnog tjedna 1961. u vremenu pripreme za Drugi vatikanski koncil. S održavanje susreta započelo se, kako je podsjetio kardinal Bozanić, na prijedlog velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nadbiskupa Franje Šepera.
„Ta je nova inicijativa našega fakulteta iz godine u godinu privlačila sve veću pozornost i svojim radom doprinosila produbljivanju teoloških pitanja i trajnom teološko-pastoralnom osposobljavanju članova Božjega naroda i posebno crkvenih službenika”, istaknuo je kardinal Bozanić.
Ovo razdoblje krize izazov je za naš fakultet da, nadahnjujući se na svojoj prošlosti koju je u otvorenosti za čitanje znakova vremena pokazivao, iznova promišlja način i oblike budućeg oblika održavanja teološko-pastoralnog tjedna, rekao je kardinal Bozanić te naglasio da mu je drago što se, unatoč okolnostima pandemije i razornih potresa, susret održava i ove godine. „Potvrđujem svoje eklezijalno, duhovno i molitveno zajedništvo sa svima koji su ovih dana željeli biti u Zagrebu i sudjelovati na ovom jedinstvenom događaju Crkve u hrvatskom narodu, a zbog poznatih razloga im to nije moguće”, rekao je kardinal Bozanić.
„Da bismo bolje proniknuli ono što se događa u trenutcima krize, kako osobne tako i društvene, potrebno je suočiti se s otajstvom zla i strpljenjem nedužnih. Svijest o zlu koje nas želi zarobiti tjeskobom, pokolebati međusobno povjerenje i zatvoriti nas u sebičnost osvjetljava vjera koja tješi dok zajedno prolazimo kroz vrijeme kušnje i straha”, naglasio je zagrebački nadbiskup, rekavši da u nevolji jasnije vidimo da smo u krizi i patnji braća i sestre, da smo upućeni jedni na druge i da se naše zajedništvo u Kristu najviše očituje u odgovoru na potrebe bližnjih.
“Koliko god to izgledalo proturječnim, iskustvo patnje nas međusobno zbližava. To u svojoj kršćanskoj poniznosti osjećamo i zato smo pozvani moliti i za naše potrebe te svjedočiti svojim služenjem blizinu prema braći i sestrama u potrebi”, naglasio je kardinal Bozanić.
“Da bismo se ispravno suočili s krizom i patnjom te prevladali njihove posljedice i sazrijevali kroz iskušenja, potreban je pogled koji pravilno prosuđuje znakove vremena i tumači ih s vidokruga kršćanske nade. Nada otvara perspektivu vjere koja nudi tragove svjetla u prividnoj tami naših dana. Svjetlo nose oni koji žive kršćansko iskustvo ljubavi i postaju pozitivan izazov za braću i sestre koji su na putu. U vremenima krize vjera nam poručuje: Nada nije mrtva. To je baština što nam ju je ostavio blaženi Alojzije Stepinac”, rekao je, između ostaloga, kardinal Bozanić.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua istaknuo je da je odabrana tema ovogodišnjeg teološko-pastoralnog tjedna posebno značajna i aktualna. „Kriza i patnja oduvijek su prisutni u ljudskom svijetu, a glavna zadaća Crkve je upravo upaliti svjetlost nade u tamama uzrokovanim krizom i patnjom, dati smisao onome što se na prvi pogled čini besmislenim“, kazao je mons. Lingua.
Nuncij je podsjetio da je papa Franjo pozvao da se na svaku krizu gleda u svjetlu evanđelja kao na novu priliku za ponovno otkrivanje onog bitnog i uz zanimljivo razmišljanje je upozorio da se krizu ne treba miješati sa sukobom. Prema Papinim riječima, to su dvije različite stvari. Kriza općenito ima pozitivan ishod, dok sukob uvijek stvara suprotnost, natjecanje, antagonizam. „Ako se Crkvu tumači uobičajenim kategorijama sukoba, odnosno desno – lijevo, progresisti – tradicionalisti, na kraju se raskomada, polarizira, izopačuje, izdaje svoju pravu narav. Ona je tijelo koje je neprestano u krizi upravo zato što je živo. Ali nikada ne smije postati tijelo u sukobu s pobjednicima i pobijeđenima“, podsjetio je nuncij na riječi pape Franje.
Istaknuo je da zahvaljujući evanđeoskoj nadi u uskrsnuće Crkva ima snažnu poruku za one koji su uronjeni u patnju i osjećaju se da tonu u krizu. Crkva ne smije biti u miru sve dok vidi čovjeka koji pati, kazao je.
Nuncije je istaknuo da su pandemija i potres pokazali koji bi trebali biti prioriteti Crkve u Hrvatskoj koja je s velikom odgovornošću reagirala na obje krize.
„Međutim, kad pomislimo na ljudsku patnju ne smijemo zaboraviti ni one koji, bježeći iz svoje domovine, nekoliko kilometara odavde očajnički kucaju na vrata naše zemlje. Ne ostavljajmo ih i zamolimo Gospodina da im pomogne žurno pronaći prikladne načine za ublažavanje njihove boli jer smo ‘Fratelli tutti’“, poručio je nuncij Lingua.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras istaknuo je da mu je drago da svake godine, zbog službe koju obnaša, sudjeluje na otvorenju ovoga susreta. „Ovogodišnja tema čini se prikladna za prošlu godinu. No, patnja, bol, nedostatak nade stvari su, kao što smo čuli iz govora prethodnika, inherentne ljudskom svijetu. Već dvije tisuće godina znamo da postoji nada i vjera koja nam tu nadu daje. Ova tema jednostavna je na prvi pogled, ali je duboka i odgovara misiji Crkve”, rekao je rektor Boras.
Sveti Otac, rekao je rektor Boras, u svojim nam poslanicama daje poticaj kako prevladati tugu i bol temeljno na našoj stoljetnoj tradiciji. Sveučilište u Zagrebu, naglasio je, ima misiju stvarati ljude koji će drugima olakšavati bol i tugu te davati nadu.
„To je naša prvenstvena misija – odgajati ljude. Iako na Sveučilištu ima ljudi koji su zaboravili vjeru, to im možemo oprostiti. No, zaboravili smo na ljudske, kršćanske vrijednosti koje moramo svima davati. One su, moram reći, neovisne o vjeri i pripadaju svakom ljudskom biću. No, vjera je ta koja pojačava i daje nam pouzdanje da se stvari mogu popraviti”, rekao je te naglasio da se na zagrebačkom Sveučilištu bore protiv raznih odstupanja.
Ovogodišnji susret otvorio je v. d. dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak. Pozdravivši prisutne, dekan Cifrak je istaknuo dva ključa ovogodišnjeg susreta: apokaliptiku i patos. „Što Crkva kaže svojom teologijom, koje su duhovne poruke Apokalipse? Apokalipsa je liturgijska knjiga. To proizlazi iz temeljnog viđenja u Otk 1,12-16. Razrješenje simbola je temeljna hermeneutska pretpostavka za čitanje ove knjige Svetoga pisma. Sve je važno boje, brojevi, antropološki, kozmički simbolizam, životinje…”, rekao je dekan Cifrak.
Govoreći o patosu, koji dolazi od glagola pasho što znači događaj, rekao je da taj pojam može značiti i doživljaj, iskustvo, strast, patnju. „On kulminira za nas kršćane u riječima Uskrsloga: ‘Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?’ (Lk 24,26). Tko je taj Krist? Kod Luke čitamo: ‘Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin’ (2,11). Anđeo priopćava Mariji da će je osjeniti Duh Božji. Dijete je začeto po snazi Božjoj. Koja patetika, od Davida…”, rekao je, između ostaloga, dekan Cifrak.
“Samo u evanđeljima u konkretnom prošlom događaju okreće se povijest i određuje sadašnjost i budućnost. Patos je događaj Isus Krist. Tragično zapletanje čovjeka između volje Božje i svoga autonomnog djelovanja uneseno je kao odlučujući motiv u pisanje povijesti, mimesis i hedone“, zaključio je svoj govor dekan Cifrak te prenio pozdrave predsjednika Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupa Želimira Puljića.
Izlaganja s 61. teološko-pastoralnog tjedan možete pratiti na YouTube kanalu Teološko-pastoralni tjedan.
IKA
Zagreb, 26. siječnja 2021.
