Redovito 63. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića počelo je u utorak 19. listopada u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru, a središnja mu je tema sinodalni hod i globalna solidarnost.
Nakon zajedničke molitve na početku zasjedanja, članovima HBK i gostima zasjedanja apostolskom nunciju nadbiskupu Giorgiu Lingui, delegatu BK BiH vrhbosanskom nadbiskupu Vinku Puljiću i delegatu Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda subotičkom biskupu Slavku Večerini pozdravnu riječ uputio je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Poseban je pozdrav i čestitku uputio novoimenovanome srijemskom biskupu koadjutoru mons. Fabijanu Svalini, dosadašnjem ravnatelju Hrvatskoga Caritasa i Hrvatske katoličke mreže, zahvalivši mu na svemu što je u tim službama učinio.
Podsjetivši na pandemiju koronavirusa „koji je bacio svijet na koljena” i razorne potrese u Zagrebu i na Banovini, istaknuo je da su „pokrenuli su djela solidarnosti i zajedništva” što podsjeća na „iskustvo od prije trideset godina kad smo slogom i solidarnošću obranili ugroženu slobodu”. Mons. Puljić izrazio je nadu „da ćemo istim duhom zajedništva i solidarnosti moći nadvladati i sve druge nevolje i izazove zdravlja i bolesti s kojima se susrećemo”.
Navevši razmišljanje praškog teologa i sociologa Tomaša Halíka (1948.) o „bolesnome svijetu“ te knjigu Amina Maaloufa „Brodolom civilizacija“ pred čijom se opasnosti moguće oduprijeti samo „globalnom solidarnošću“ o kojoj govori i sanja papa Franjo, mons. Puljić napomenuo je kako bi najavljena „sinoda o sinodalnosti“ koja kreće od mjesnih Crkava, preko država i kontinenata mogla probuditi želju krenuti u smjeru „globalne solidarnosti“.
Pandemija i kriza svjetskih razmjera razotkrila je „svemoćnoga čovjeka“ u njegovoj sirovoj stvarnosti; potpuno razgoličen, slab i ranjiv, upozorio je nadbiskup Puljić i izrazio nadu da će sada obratiti pažnju na ono bitno i osnovno, pa „otkriti važnost odnosa s Bogom, te svjestan svoje krhkosti povjeriti se Njegovoj očinskoj milosti i providnosti”. Pritom je nadbiskup podsjetio na poruku koju su hrvatski biskupi polovicom siječnja uputili vjernicima i ljudima dobre volje da „sklapamo ruke na molitvu i nudimo evanđelje kao orijentir u izgradnji ovozemaljskog doma, te Bogu zahvaljujemo što je po dobroti brojnih dobročinitelja očitovao svoja silna djela“.
Nadbiskup Puljić zatim je podsjetio kako je papa Franjo 9. listopada u Vatikanu naglasio potrebu sinodalnog puta kojim „valja zajedno ići“. A najavljena Sinoda, objasnio je, „nije ni parlament, ni centar za istraživanje, nego crkveni događaj gdje je Duh Sveti glavni protagonist“ te pojasnio tri „nosiva stupa sinodalnog hoda: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“, i tri opasnosti: „Formalizam“ koji ističe oblik, formu, a ne sadržaj i dijalog s Božjim narodom; „Intelektualizam“ koji bi htio učiniti sinodu nekom vrstom studijskog skupa s apstraktnim govorom o problemima Crkve i nevoljama svijeta, što je odvaja od Božjeg puka i konkretnoga života. Treća je opasnost „napast nepokretljivosti“ koju prati izraz „tako se uvijek radilo“. Tom metodom zapravo „usvajaju se stara rješenja za nove probleme“, a to je Papa opisao kao „otrov u životu Crkve“. Na početku sinodalnoga puta Papa je sve pozvao da „postanu stručnjaci u umijeću susreta“, a to se „ne postiže organizacijom već odvajanjem vremena za susret s Gospodinom i jedni s drugima“.
Papa je poručio da „nije potrebno stvarati drugu, već drukčiju Crkvu“ – otvorenu novosti koju Duh Božji predlaže kako bi je „oslobodio od svih zatvaranja i prekinuo lance koji je stežu i blokiraju“, kako bi širila evanđeosku radost koja oslobađa. Mons. Puljić najavio je da će upravo o sinodi i sinodalnom hodu biti opširnije govora na ovom zasjedanju HBK.
Među ostalim temama zasjedanja spomenuo je objavu „Ekumenskog vademecuma za biskupe” o kojemu će govoriti predsjednik Vijeća za ekumenizam i međureligijski dijalog požeški biskup Antun Škvorčević. Predsjednik Vijeća za život i obitelj HBK riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić govorit će o porukama i značenju apostolske pobudnice Amoris Laetitia o obitelji u Godini Amoris Laetitia koju je Papa proglasio 19. ožujka i trajat će do 26. lipnja 2022. i 10. svjetskoga susreta obitelji u Rimu.
Biskupi će raspravljati i o Pravilniku HBK i nekim aktualnim pitanjima Hrvatskog Caritasa. Članovi HBK saslušat će izvješća Predsjednika, Komisija, Vijeća i Odbora te raspraviti i o mandatima u tijelima HBK, rekao je nadbiskup Puljić, dodajući da će zasjedanje završiti 21. listopada, te podsjetio da sljedećega dana počinje „Šesti hrvatski socijalni tjedan“ o demografiji, iseljavanju i migraciji.
IKA
Zagreb, 19. listopada 2021.
