Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica boravi na teritoriju njemačke biskupije Rottenburg-Stutgart gdje predvodi Misna slavlja i ima brojne susrete tijekom kojih govori o stanju u Banjolučkoj biskupiji i u Bosni i Hercegovini uopće.
Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, koncem lipnja i početkom srpnja 2022. boravi na teritoriju njemačke biskupije Rottenburg-Stutgart gdje predvodi Misna slavlja i ima brojne susrete tijekom kojih govori o stanju u Banjolučkoj biskupiji i u Bosni i Hercegovini uopće, a posebno o Europskom centru za mir i suradnju „Marija Zvijezda“ u naselju Trapisti (Delibašino Selo) u predgrađu Banje Luke. Novinar Pavel Jareb objavio ne mrežnoj stranici biskupije biskupije Rottenburg-Stuttgart vijest o njegovu pohodu pod zanimljivim naslovom „Jedna zvijezda u tami mržnje“ (Ein Stern im Dunkel des Hasses: Diözese Rottenburg Stuttgart (drs.de). Donosimo prijevod spomenute vijesti:
JEDNA ZVIJEZDA U TAMI MRŽNJE
Pomirenje-unatoč svemu.
Upravo to želi postići Europski centar za mir i suradnju u Banjoj Luci.
I to uz začuđujuću povezanost s pokrajinom Švapskom.
Europski centar za mir i suradnju u bivšoj opatiji Marija Zvijezda u Banjoj Luci je tračak svjetla na horizontu tmurne “sveukupne političke situacije” u Bosni i Hercegovini. S Biskupijom Rottenburg-Stuttgart postoje prijateljske i povijesne veze. Foto: Rudolf Baier Fotodesign
Suživot naroda u Bosni i Hercegovini još uvijek karakteriziraju sukobi više od četvrt stoljeća nakon Dajtonskog mirovnog sporazuma. Čak i ako rat u Ukrajini trenutno zasjenjuje druga problematična mjesta, ova regija je “vulkansko žarište”, kako sa žaljenjem kaže banjolučki biskup Franjo Komarica. Sustavni nedostatci i diskriminacija katoličke manjine koja govori hrvatski jezik i nedjelovanje međunarodne zajednice stoje na putu funkcioniranja ustavne države u Bosni i Hercegovini i mogu rezultirati velikim distorzijama u složenoj etničkoj i pravnoj strukturi na Balkanu. S Europskim centrom za mir i suradnju u bivšoj trapističkoj opatiji Marija Zvijezda u Banjoj Luci, biskup želi dati mali znak nade u sveopćoj kompliciranoj i složenoj situaciji. Nekadašnji samostan stoji kao nijedno drugo mjesto za paneuropsku ideju.
Simbol nade: renovirana crkva u samostanu Marija Zvijezda. U sredini apside je kip Majke Božje, koji je ostao neoštećen i nakon razornog potresa 1969. godine.
Foto: Rudolf Baier. Fotodesign
Opati iz Gornje Švapske u paneuropskom samostanu
Franjo Komarica, banjolučki biskup, se svom snagom zalaže za dijalog i razumijevanje svih naroda i pripadnika svih vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini.
Foto: DRS/Jerabek
“Trapisti su u ovu opatiju došli iz 16 europskih zemalja; To je bio paneuropski samostan”, objašnjava Andreas Raab, tajnik Kuratorija povjerenika Europskog centra za mir i suradnju “Samostan Marija Zvijezda”. “Dva opata, koji su u velikoj mjeri proširili samostan došla su upravo iz Gornje Švapske.” Ne samo da je samostan procvjetao, nego je postao “blagoslov za cijelo područje”, kako je utvrdio Ernst Walz. Tijekom dugogodišnjeg akribijskog istraživanja je on, koji potječe iz mjesta Riedlingen i iz čije obitelji potječe nekoliko redovnika trapista, dokumentirao povijest opatije i time važnost ekonomskog procvata cijele regije Banja Luka. Walzova supruga je rođena Assfalg, prezime koje je usko povezano s opatijom Marija Zvijezda, na što podsjeća i spomen ploča na crkvi u Grundsheimu kod Ehingena.
Samostan Marija Zvijezda u Banjoj Luci – ovdje na historijskoj razglednici – kao malo koje drugo mjesto simbolizira paneuropsku ideju.
Foto: Rudolf Baier Fotodesign
Kasniji opat Dominik Assfalg potječe iz tkalačke i zemljoradničke obitelji iz tog gornjošvapskog gradića. 1877. godine, u dobi od 30 godina, odlazi u Bosnu i postaje samostanski redovnik. Znanje koje je stekao u očevom obrtu i na velikom imanju kneževa von Turn i Taxis bilo mu je od velike koristi kao samostanskom ekonomu, a kasnije i kao opatu (1894. do 1920.): „Opat Dominik je uveo do tada nepoznati uzgoj krumpira, poboljšao bolji uzgoj voćnih sorti i oplemenio voćnjake“, piše Walz u svojoj dokumentaciji. Moderna poljoprivredna oprema, plemenite pasmine stoke i širenje proizvodnje sira te prodajni marketing, kao glavni izvor samostanskih prihoda, za trapiste su bili važni oslonci njihova uspona. “Godine 1873. osnovana pivovara a 1896. proširena, 1897. nova tkalačka radionica i radionica za proizvodnju sukna, a 1898. nova elektrocentrala na Vrbasu. Godine 1900. završen je šegrtski dom. Godine 1910. novi, najmodernije opremljeni mlin, tada je isporučivao oko 25 tona brašna i mlinskih proizvoda i to svaki dan”, piše Walz.
Dominik Assfalg koji potječe iz mjesta Grundsheim kod Ehingena je jedan od najutjecajnijih opata samostana Marija Zvijezda
Foto: Rudolf Baier Fotodesign
Spomen ploča na crkvi u Grundsheim-u kod Ehingena sjeća na kasnijeg opata Dominika Assfalga koji je 1877. kao 30-godišnjak stigao u Bosnu gdje je postao samostanski redovnik.
Foto: DRS/Jerabek
Vrijeme procvata zahvaljujući švapskom znanju i spretnosti
Izgradnja sirane, proizvodnja i prodaja sira su jedno od glavnih zanimanja i dostignuća za vrijeme Dominika Assfalg-a kao opata samostana Marija Zvijezda
Foto: Rudolf Baier Fotodesign
Opatija je tada imala oko 200 redovnika. Prije početka Prvog svjetskog rata, naravno uz gornjošvapsko znanje i vještine, doživjela je svoj procvat. Značaj opatije Marija Zvijezda za cijelu regiju ogleda se i u sirotištu koje vode trapisti, u školama i redovničkim radionicama. Odškolovani i izobraženi šegrti odlazili su iz samostana jer su bili veoma traženi kao stolari, bravari, bačvari, obućari, tkalci, krojači i zidari”, prenosi Walz. Djelomice je samostanska elektrana snabdijevala strujom cijelu Banju Luku. Zahvaljujući trapistima, grad je elektrificiran i prije Sarajeva i prije Zagreba. Austrijski car Franjo Josip Prvi odlikovao je 1914. godine opata Dominika Assfalg-a Odličjem “Offiziumskreuz des Franz-Josef-Ordens” za zasluge u samostanskoj zajednici, poljoprivredi, obrtu, trgovini i industriji, kao i u obrazovanju mladih.
I Dominikov nasljednik na mjestu opata, Bonaventura Diamant (na službi 1920. do 1957.), također je u Bosnu došao iz Gornje Švapske. Rođen u mjestu Biberach, uvrstio se u povijest Marija Zvijezde kao graditelj drugog samostanskog kompleksa. S do 220 redovnika, samostan je za vrijeme opata Bonaventure doživio je najveći procvat.
Oživjeti dijalog i razumijevanje
Angažman za mir i razumijevanje između naroda: (s lijeva) Andreas Raab (Ulm), tajnik Kuratorija Europskog centra za mir i suradnju “Samostan Marija Zvijezda”, Franjo Komarica, banjolučki biskup i Rudolf Baier (Friedberg), predsjednik Udruge za potporu “Krug prijatelja Marija Zvijezda” prigodom jednog od susreta u mjestu Marienfried kod Ulma. Foto: DRS/Jerabek
Biskup Komarica želi da ovo nasljeđe – barem na mentalno-duhovnom nivou – ponovo postane plodno tlo za regiju Banjaluka. Prije svega, treba oživjeti razumijevanje etničkih grupa i europske ideju. “Ovo je jedno od glavnih područja rada u Europskom centru Marija Zvijezda: Ne može biti da netko tko misli kao Europljanin u Bosni može biti Europljanin samo onda ako emigrira u Njemačku ili Austriju”, kaže Andreas Raab, koji je također potpredsjednik Paneuropske unije u Njemačkoj. “Ideja je da stvorimo europske uvjete za mlade generacije u Bosni.”
Dajtonskim sporazumom svim raseljenim licima iz Bosne i Hercegovine je zagarantiran povratak, objašnjava Raab. „Devedeset pet posto katolika je protjerano iz sfere utjecaja Rep. Srpske, u kojoj se nalazi banjalučka regija.“ No njihov povratak postaje praktično nemoguć zbog birokratskih prepreka i sustavne diskriminacije, npr. kod dodjele financijske pomoći za povratnike i pomoći za obnovu, kritizira on. A to se očigledno događa i uz toleranciju međunarodne zajednice.
Katolici imaju integrirajuću ulogu
Prema riječima biskupa Komarice, postoje tendencije da se ova država sa svoja tri konstitutivna naroda – Srbima, Bošnjacima i Hrvatima – i skoro 1000-godišnjom historijom, podijeli između islamskog (bošnjačkog) stanovništva i pravoslavnog (srpskog) stanovništva. “Treći i najstariji narod u Bosni, hrvatski i pretežno katolički narod, u kontekstu tih tendencija ne igra, zapravo, više nikakvu ulogu. I to je problematično. To treba shvatiti mnogo ozbiljnije nego se inače misli.“ Hrvati katolici odigrali su veliku integrativnu ulogu, djelujući kao „spojivo tkivo“ između Srba i Bošnjaka, kako kaže biskup. “Ukoliko ovo spojivo tkivo nestane, tada će se ova dva svijeta – islamski i pravoslavni – još više razilaziti.” I tada će nastati još i više nemira.
Zahvaljujući inicijativi biskupa Franje Komarice Europski centar za mir i suradnju, koji se nalazi na prostoru nekadašnje trapističke opatije Marija Zvijezda u Banjoj Luci, se zalaže za međuetnički i politički dijalog. Foto: Rudolf Baier Fotodesign
Razumijevanje – usprkos svemu
Unatoč svim nedaćama, biskup Komarica se zalaže za razumijevanje. Kršćanska poruka ima potencijal za pomirenje i dobru suradnju. Europski centar za mir i suradnju osnovan je prije godinu i pol dana na malom, preostalom dijelu samostana, od kojeg su 90 posto ekspropriirali komunisti i koji do danas nije vraćen. Cilj je da se “iz duha redovnika – kroz dijalog, pomirenje i obrazovanje otvori put ka boljoj budućnosti”, objašnjava Komarica. Simpoziji, sastanci i susreti imaju za cilj jačanje ovog duha. Biskup se posebno bavi temama i projektima za mlade, čije iseljavanje izaziva jako veliku zabrinutost. “Svake godine gubimo tisuće mladih, dobro izobraženih ljudi koji su voljni raditi.”
Biskup, koji ima bliske veze s biskupijom Rottenburg-Stuttgart, rado ističe okolnost koja mu ipak daje nadu: kip Majke Božje koji stoji na visini od 30 metara u crkvi samostana Marija Zvijezda nije pao i srušio se pri potresu 1969. , iako je bio nepričvršćen, a mnogo drugoga je itekako teško oštećeno. Dokle god je Marija ovdje gore, postojat će i Marija Zvijezda“, uvjereni su u to i vjernici. „Naša generacija kršćana sada je pozvana da stvori mjesto nade, pouzdanja i mira u ovom veoma problematičnom području usred Europe“, kaže biskup Komarica. “Ovo je najbolja propovijed koju ovdje možemo ponuditi.”
Bogoslužje za mir prigodom „Dunavskih svečanosti“
Ekumensko bogoslužje prigodom „Dunavskih svečanosti“ održat će se 3. srpnja 2022. godine u 16 sati u Bazilici Wiblingen. Održat ce se kao bogoslužje za mir, sa nakanom za mir u Ukrajini i na Balkanu. Biskup Franjo Komarica iz Banje Luke (Bosna i Hercegovina) će održati propovijed i prisjetiti se ratnih iskustava iz bosanskog rata. Orguljaš iz bazilike Wolfgang Tress odsvirat će dijelove komada “Der Elva renn” – (Njemački: Wo der Fluss fliesst / Gdje teče rijeka) koje je komponirao Norvežanin Sverre Efstesöl u svrhu inauguracije novih glavnih orgulja. U ovom slučaju, ta rijeka je Dunav, koja povezuje Ulm sa zemljama Podunavlja, a time i sa Ukrajinom.
Nakon toga u 17 sati održat će se koncert na novim orguljama na kojem će nastupiti renomirani orguljaš Edmund Andler-Borić iz Zagreba. U izvedenim dijelima Baha (Bach), Mocarta (Mozart), Lista (Liszt) i Lucića, će se Podunavlje zajedno sa Austrijom, Hrvatskom i Mađarskom muzički objediniti.
KTA
Wiblingen (Njemačka), 3. srpnja 2022.
