U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci održan je u subotu, 5. ožujka 2022., drugi po redu radni susret Sinodalnog tima Banjolučke biskupije. Tim sačinjavaju predstavnici župnikâ, redovničkih zajednica, vjeroučitelja i vjernika laika, kao i oba biskupa.
Na početku susreta svi su prisutni izmolili Srednji čas iz Časoslova te poslušali kratki nagovor biskupa ordinarija Franje Komarice. Oslanjajući se na pročitani tekst iz knjige Otkrivenja, biskup je poručio kako smo „svi pozvani izdići se iz mlakosti, malovjernosti i nezainteresiranosti za duhovne vrijednosti, koje danas zahvaća mnoge unutar Crkve, te vlastitim životom radosno svjedočiti svoje opredjeljenje za Krista i za izgradnju njegovog kraljevstva u svom životnom okruženju“. Zatim je zajedno izmoljena „Molitva za sinodu“
Uslijedile su uvodne riječi biskupa Franje, u kojima je naznačio sadržaj radnog susreta. Pohvalio je angažiranost župnikâ. Oni su svi poslali zatražena izvješća o stanju i mogućnostima glede veće i jače izgradnje crkvenog zajedništva, međusobne suradnje i svijesti zajedničkog poslanja svih članova župne zajednice, odn. cijele biskupije. Izrazio je želju i nadu oko većeg i intenzivnijeg uključivanja vjernika laika, osobito mladih i djece. Zazvao je Božji blagoslov na zajednički rad Sinodalnog tima.
Prisutnima se zatim obratio fra Domagoj Šimić, tajnik Sinodalnog tima. On je pročitao zapisnik s Prve sjednice Sinodalnog tima iz mjeseca studenog, te zapisnik s rekolekcije svih svećenika iz istog vremena, na kojoj se također govorilo o Sinodalnom putu biskupije.
Uslijedilo je opširno izlaganje mons. Marka Semrena, pomoćnog biskupa, koordinatora Sinodalnog tima. Najprije je podsjetio što se sve uradilo od početka sinodalnog hoda pa do prošle godine. Naglasio je da „Sinoda o sinodalnosti Crkve ima glavnu svrhu probuditi osjećaj zajedništva u Crkvi, oživjeti sudjelovanje svih, učiniti sve protagonistima i nastojati donijeti poruku radosne vijesti do nakraj zemlje“. Pojasnio je, kako „sinodalnost započinje u nama: promjenom mentaliteta, osobnim obraćenjem, u zajednici ili bratstvu, u župi, u domu, na poslu, u našim crkvenim strukturama, a zatim se širi na službe i poslanje“. Sve su biskupske, redovničke i župne zajednice pozvane da se uključe u „sunodsko savjetovanje slušanja, promišljanja i razlučivanja“. Predviđeno je da se to savjetovanje događa do kraja mjeseca travanja o.g. , kada će trebati pisano izvješće dostaviti Biskupskoj konferenciji, a ona će izvješća svih (nad)biskupija trebati poslati u Rim do kraja kolovoza o.g.
Biskup Marko je zatim iznio sažetak izvješćâ o pastoralu župâ u našoj biskupiji koja su poslali župnici, vjeroučitelji i redovnice. Naša biskupija, iako je na području dvije trećine svojih župa ratom teško opustošena, djeluje pastoralno živo i vitalno, kako u velikim tako i u malim župnim zajednicama: od velikih pastoralnih aktivnosti (pastoralna vijeća, molitvene zajednice, Frama, vjeronauk u školama, župne kateheze, susreti mladih, karitativne aktivnosti, kulturni događaji, zborovi, radio emisije itd.) do onih manjih, koje su od izuzetne važnost, kao što je obilazak rubnih, siromašnih, osamljenih, malobrojnih, starih bračnih parova i vjernika samaca, dajući im svima tako do znanja da nisu zaboravljeni od svoje župne zajednice, odn. od svojih župnika.
Opširnije se zadržao na nekoliko izvješća osobitih uzoraka zauzetog i uspješnog rada na području dušobrižništva mladih obitelji, vjeroučenika i mladih žena te mnogoljudnih i vitalnih župnih zajednica u Jacu i livanjskom kraju.
Pri karaju izlaganja naglasio je – između ostalog – da bi se „od tradicionalne vjerske prakse trebalo sačuvati ono što je doista vrijedno“, a da se „uz pomoć Duha Svetoga treba otvarati i novim izazovima i mogućnostima crkvene i vjerske prakse u našem konkretnom životnom okruženju“. „U svijetu u kojem tragovi Božje prisutnosti iščezavaju, vjernički, svećenički, redovnički će život djelovati jakim suobličenjem Kristu, po kojem će Bog opet biti vidljiv i prepoznatljiv. Odlučiti se za Isusa Krista, znači povjerovati u moć dobrote kao u jedinu pravu moć. Hrabro nastavimo i ustrajmo u vjernosti Kristu“.
Na kraju svog izlaganja biskup Semren je pročitao i najnoviji dopis glavnog tajništva Sinode iz Rima, koji je dao smjernice za pravljenje sažetka izvješća koji će svaka biskupija a onda i Biskupska konferencija BiH dostaviti u Rim na kraju svoga Sinodalnog puta.
Nakon predstavljenog izvješća o pastoralnom djelovanju i promišljanju o Sinodalnom putu unutar naše biskupije, uslijedila je duga i plodna diskusija. Biskup Franjo je i simbolično usporedio svoju biskupiju sa zdravim stablom kojemu su nasilno polomljene i otkinute mnoge grane, ali je samo „srce“ stabla još zdravo i rađa novim obećavajućim „granama“. Zahvalio je još jednom svima koji su poslali izvješća, a posebno biskupu Marku na iščitavanju svih prispjelih izvješća i na pravljenju dobre sinteze. Svi su se nazočni zatim izredali svojim konstruktivnim dopunama, primjedbama i sugestijama. Osjećala se kod svih radost i optimizam glede postojanja zdravog crkvenog nauka kod najodgovornijih u našoj biskupiji kao i vjerodostojne vjerničke prakse kod mnogih članova biskupije, koji se trude oko njegovanja duhovnog života – vlastitog i svojih bližnjih.
Nakon plodne diskusije susret je završen molitvom za mir u Ukrajini i biskupovom zahvalom svima prisutnima za njihov konstruktivan rad u Sinodalnom timu.
Svi članovi Sinodlanog tima zajedno su objedovali u blagovaonici Ordinarijata.
D.Š. / TABB
Banja Luka, 6. ožujka 2022.
