HODOČAŠĆE NASTAVNIKA I DJELATNIKA HRVATSKOG KATOLIČKOG SVEUČILIŠTA U BANJU LUKU
Već dugi niz godina Hrvatsko katoličko sveučilište organizira tradicionalno hodočašće zaposlenika kao svojevrstan uvod u novu akademsku godinu. Tako se i prošloga petka, 22. rujna 2023., dvadesetak nastavnika i djelatnika uputilo na hodočašće u Banju Luku gdje se nalazi „mala zajednica vjernika, koja unatoč teškim uvjetima u kojima se nalazi, i dalje predstavlja živu i neugasivu Kristovu Crkvu“. „Broj katolika u Banjoj Luci je drastično pao uslijed izgona devedesetih godina prošloga stoljeća, tako da danas na području cijele biskupije živi svega nekoliko desetaka tisuća katolika. Biskupija je tijekom tih godina izgubila više od 800 vjernika, većinom nedužnih civila, koji su ubijeni, a među njima je bilo i sedam svećenika i jedna redovnica“, objavljeno je na mrežnoj stranici Sveučilišta.
Po dolasku u Banju Luku, nastavnici i djelatnici Sveučilišta posjetili su katedralu sv. Bonaventure gdje su se zadržali u molitvi, a katedralom ih je proveo preč. mons. Pero Ivan Grgić, biskupijski kancelar i rektor katedrale. Nakon obilaska posjetili su i Opću gimnaziju Katoličkog školskog centra „Bl. Ivan Merz“, s čijim ih je zanimljivostima, povijesti i radom upoznao mons. Ivica Božinović, biskupijski ekonom i ravnatelj Katoličkog školskog centra s djelatnicima škole. Školu danas pohađa oko 180 učenika raspoređenih u osam razrednih odjela, a jedna je od gimnazija u Bosni i Hercegovini koje se nalaze u Sustavu Katoličkih školskih centara – Škola za Europu. U KŠC-u je rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić kratko predstavio Sveučilište i pozvao na buduću suradnju.
Sljedeća postaja hodočašća bila je župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, gdje ih je sa zanimljivostima upoznao župnik vlč. Žarko Vladislav Ošap. „Župa Banja Luka stara je barem koliko i ime grada, a pod tim se imenom grad prvi put spominje 1494. Fra Alojzije Mišić u petrićevačkom ljetopisu navodi da župa u Banjoj Luci postoji od 1503., a već 1495. spominju se u gradu redovnici, vjerojatno franjevci. Župa je više puta mijenjala sjedište. Na sadašnje mjesto, nekoć zvano Latinska Mahala, preneseno je 1859., kada je tu sagrađena župna kuća i skromna kapelica. Sadašnja župna crkva sagrađena je 1891. Nakon potresa 1969., koji ju je znatno oštetio, temeljito je obnovljena. Ponovno je oštećena 1992., ali je sve vrijeme najnovijih ratnih sukoba služila svojoj svrsi“, navode iz Sveučilišta.
Tijekom prvog dana hodočašća posjetili su još i župu i samostan sv. Antuna Padovanskog na Petrićevcu, gdje ih je ugostio fra Tomislav Svetinović, gdje je nakon obilaska u Petrićevcu slavljena sveta misa koju je predvodio rektor Tanjić, u koncelebraciji sa sveučilišnim kapelanom vlč. Branimirom Jagodićem i fra Tomislavom Svetinovićem. Prvi dan hodočašća zaključen je večerom i zajedničkim druženjem, na kojem se pridružio i biskup banjolučki mons. Franjo Komarica.
U subotu, 23. rujna, predvođeni biskupom Komaricom posjetili su samostan Marija Zvijezda – nekoć najveći samostan strogoga reda reformiranih cistercita, među narodom poznatijih kao trapisti. Ondje je uz biskupa domaćin bio i o. Zvonko Topić koji danas brine za samostan. Zajedno s biskupom Komaricom slavljena je sveta misa i izmoljena pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, nakon čega je hodočasnike biskup upoznao s povijesti ovog važnog samostana, ali i katolika u Banjoj Luci općenito.
KTA
