Rodna župa svećenika Ante Dujlovića, Ivanjska kod Banje Luke, obilježila je 25. lipnja 2023. 80. obljetnicu njegove mučeničke smrti te 109. obljetnicu njegova rođenja i krštenja. Za tu se zgodu u svojoj rodnoj župi okupio lijep broj vjernika raseljenih širom svijeta, te nešto onih koji su preostali na svojim ognjištima u toj starodrevnoj i nekoć vrlo velikoj župi nakon velikog izgona 1995. godine. Svetu misu predvodio je mons. Anto Orlovac, svećenik u miru iz Banje Luke, uz suslavlje domaćeg župnika fra Miroslava Kljajića. Polazeći od nedjeljnog evanđelja u kojemu Isus hrabri svoje učenike da se ne boje ljudi, „onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti“, propovjednik je ukazao da su progoni vjernika nazočni u Kristovoj Crkvi od njezinih početaka do danas. Mnogi su život svoj žrtvovali i postali mučenicima, ali nisu se htjeli odreći svoje vjere i njezinih moralnih načela. Među njima sjajno je svjedočanstvo ostavio i sin te župe Anto Dujlović (1914.-1943.), župnik u župi Gumjera kod Prnjavora među poljskim doseljenicima koja je ugašena 1946. godine. Ostao je među svojim vjernicima u teško i opasno ratno vrijeme i podnio mučeničku smrt u obrani katoličkih moralnih načela 11. srpnja 1943. u dobi od samo 29 godina. Spomenuo je da su tijekom povijesti još dvojica svećenika iz te župe podnijela mučeničku smrt: fra Jozo Valentić, ubijen još 1788. od Turaka kao župnik u Bihaću, te fra Luka Tešić Pisarić kojega su na Badnjak 1944. ubili partizani. Istaknuo je da Banjolučka biskupija brižno čuva spomen na Dujlovića i njegovu žrtvu te već duže vrijeme prikuplja podatke o njegovu životu i smrti. Velik dio posla odradili su potomci nekadašnjih poljskih vjernika u Gumjeri koji danas žive na području biskupije Legnica u jugozapadnoj Poljskoj. Prikupili su brojna svjedočanstva o njemu, sve to lijepo posložili i čak preveli na talijanski jezik te predali ordinariju Banjolučke biskupije, biskupu mons. Franji Komarici. Time je zapravo učinjen najveći dio posla koji treba obaviti u postupku za proglašenje blaženim nekog kandidata na razini mjesne Crkve – biskupije, a zatim postupak valja nastaviti u Rimu. Potaknuo je vjernike na svakodnevnu molitvu za beatifikaciju toga sluge Božjega, te je zajedno s okupljenim vjernicima izmolio posebnu molitvu na tu nakanu.
T.O.
