Grupa studenata iz Poljske posjetila je 9.5.2023. godine Trapistički samostan Marija Zvijezda. Grupa je stigla sa Sveučilišta u Wroclaw-u gdje su okupljeni u dva naučna kružoka Filologija Hrvatske i Srpske i Međunarodnih odnosa. U Banja Luku su došli na terensku nastavu u pratnji svojih profesorica Gordane Đurđen Malijevicz i šefice katedre Sibile Dakovicz. Kao početnu destinaciju svojih obilazaka izabrali su Trapistički samostan Marija Zvijezda gdje ih je dočekao vlč. Zvonko Topić koji ih je upoznao s bogatim kulturnim i povijesnim naslijeđima koja su Trapisti ostavili iza sebe tijekom svoga postojanja u Banja Luci. Upoznao ih je i s time kako su Trapisti bili prva „Europa u malom“, jer su u samostanu među braćom i svećenicima imali pripadnike iz 17 nacija. Ovdje je istaknuo i činjenicu, također malo poznatu, da je veliki broj braće i svećenika Trapista koji su boravili u samostanu u Banja Luci rođeno u Poljskoj (tadašnja Šlezija). Ova grupa će boraviti u Banja Luci dva tjedna u toku kojih će posjetiti i Bosansku Gradišku, Prnjavor te Sarajevo. Osim obilaska institucija grupa će se sastati i s pripadnicima Poljske nacionalne manjine koja skoro 130 godina živi na području BiH. Ovom prilikom upoznati će se s Poljacima koji žive u sjevernom djelu Banjalučke biskupije. Osim s Poljacima, razgovarat će i s drugim stanovnicima koji pamte ili imaju informacije o životu Poljaka na području BiH. Tijekom svog boravka žele upotpuniti cjelokupnu sliku od kuda su Poljaci na našim područjima i što su od kulturnog naslijeđa ostavili tijekom svog boravka u BiH.
Da se podsjetimo: Tijekom perioda Austro-ugarske Monarhije na području BiH osnovan je veliki broj kolonija s Poljskim stanovništvom koje je posredstvom Austrougarske vlasti na ova područja stiglo iz tadašnjih pokrajina Bukovine (danas dio Rumunjske) i Galicije (danas dio istočne Poljske i zapadne Ukrajine). Kolonije s većinskim i većim brojem Poljaka bile su Čelinovac, Miljevac, Bakinci gornji i donji, Trošelji, Dombrowa, Novi Martinac, Rakovac, Jadovica, Gumjera, Devetina, Stara i nova Dubrava, Gajevi, Kokorski lug, Grabašnica, Kunova. U ovim mjestima od kojih su neka bila i samostalne župe, oni su tijekom svog boravka izgradili potrebne infrastrukture za funkcioniranje zajednica. Svako selo je imalo svoju crkvu koja je uz mjesto molitve i ispunjavanja potreba za duhovnim životom bila i mjesto čuvanja tradicije, zatim groblja, društvene domove, trgovine itd. Većina poljskog stanovništva njih oko 18 000 su nakon drugog svjetskog rata, 1946. godine, dogovorom tadašnje vlasti Jugoslavije i Poljske napustili prostore BiH i odselili u donju Šleziju u mjesta oko grada Boleslawieca. Iz većine mjesta su u Poljsku otišli svi Poljaci. Jedino mjesto gdje je ostao veći broj poljskog stanovništva je Čelinovac. U Čelinovcu i Trošeljima se nalaze crkve koje su Poljaci gradili za potrebe svog duhovnog života, a koje su do dan danas očuvane. Danas na području koje pokriva Banjalučka biskupija djeluju i rade tri Udruženja Poljaka koja od zaborava čuvaju tekovine koje su pripadnici Poljskog naroda, naši preci, ostavili i dan danas ostavljaju zajednici za opće dobro.
Iako je veliki broj Poljskog stanovništva napustio ova područja prije više od 70 godina još uvijek je prisutna velika želja i volja za dolaskom potomaka na područje gdje su živjeli, stvarali, gradili veselili se i tugovali njihovi predci.
TABB
