Na 83. obljenicu strašnoga pokolja nad Hrvatima katolicima župe Krnjeuša kod Bosanskog Petrovca generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Zoran Piličić, posjetio je 10. kolovoza 2024. Krnjeušu i odao počast za nevine hrvatske žrtve pred spomen-obilježjem na katoličkom groblju u tom mjestu. U pratnji generalnog konzula bili su i konzul Domagoj Ladika te domaći drvarsko-petrovački župnik i upravitelj ugasle župe Krnjeuša don Davor Klečina koji je predvodio molitvu za pokojne.
Budući da je konzul bio spriječen doći na molitveni spomen u Krnjeušu dan ranije, rado je na župnikov poziv došao odasti počast nevinim žrtvama drugog dana obljetnice te velike tragedije hrvatskog naroda u 2. svjetskom ratu od koje se župa Krnjeuša nikad nije oporavila.
„Obilježavanjem te tragedije i spomena na nevine žrtve čuvamo i njihovu žrtvu od zaborava“, istaknuo je konzul Piličić.
Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada su četničko-partizanski ustanici zapalili cijelu župu i pobili preko 300 Hrvata, većinom žena, djece i staraca. Do sada su poimence popisane 278 žrtve, ali taj popis, nažalost, nije konačan jer u njega nisu uvrštene žrtve iz Vrtoča i Kulen-Vakufa, kao ni domobranske žrtve prostrane krnjeuške župe. Među ubijenima je i krnjeuški župnik Krešimir Barišič koji je zvjerski mučen zajedno s tri sjemeništarca i ubačen u goruću crkvu. Župa Krnjeuša je u potpunosti uništena u kolovozu 1941. pa danas više nema nikakvog traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja koje je uređeno i ograđeno 2017. g. kada je na njemu podignuto spomen-oblježje. Po svršetku 2. svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike. Oni koji su preživjeli pokolj, kao i njihovi potomci, danas žive rasuti diljem Republike Hrvatske. O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati.
Stoga veliki simbolički značaj ima današnji posjet hrvatkog konzula Piličića jer je on prvi u ime Republike Hrvatske od njezina nastanka službeno posjetio Krnjeušu i odao počast nevinim hrvatskim žrtvama.
TABB
