Praktične informacije u vezi s biskupskim ređenjem mons. Željka Majića u banjolučkoj katedrali
Imenovani biskup banjolučki mons. Željko Majić bit će zaređen za biskupa u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure u subotu, 2. ožujka 2024. tijekom Euharistijskog slavlja u 11 sati. Glavni zareditelj bit će nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, a suzareditelji su banjolučki biskup u miru i apostolski upravitelj mons. Franjo Komarica te biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić.
Mons. Željko Majić napominje da nije uspio poslati pozivnice svim svećenicima, ali ističe da su dobro došli svi koji mogu i žele doći na Euharistijsko slavlje i biskupsko ređenje. Zamoljeni su da ponesu misno ruho bijele boje te da se obuku u katedrali sv. Bonaventure. Oblačenje za biskupe predviđeno je u prostorijama Biskupskog ordinarijata pokraj katedrale.
Svi vjernici i svi koji žele doći na spomenuto Misno slavlje također su dobro došli. Budući da će katedrali biti mjesta za biskupe, svećenike, ređenikovu rodbinu i pojedinu druge uzvanike, u dvorištu katedrale bit će postavljena dva video zida, stolice i klupe kako bi na Euharistijskom slavlju mogli sudjelovati i svi oni koji ne mognu ući u katedralu.
Za sve koji autima ili autobusima dođu na ređenje u subotu, 2. 3. 2024. predviđeno je parkiranje na parkiralištu koje se nalazi između zgrade RTRS (Radio i tv-kuća) Trg Republike Srpske 9 i nogometnog igrališta (stadion Borca), a prilaz je iz ulice Olimpijskih pobjednika. Važno je napomenuti da, od prije nekoliko mjeseci, ulica Kralja Petra I. Karađorđevića, koja prolazi pokraj banjolučke katedrale i Biskupskog ordinarijata, nije više dvosmjerna, nego jednosmjerna i to iz smjera sjevera prema jugu odnosno centru grada.
Euharistijsko slavlje i biskupsko ređenje u subotu, 2. ožujka u 11 sati moći će se pratiti u izravnim prijenosima na RTV Herceg-Bosne, BHT1 i Laudato TV, a prijenos relazira RTV Herceg-Bosne. Također će izravno prenositi brojne radijske postaje među kojima Radio Marija Bosne i Hercegovine, Hrvatski katolički radio…
U petak, 1. ožujka u 18 sati u katedrali sv. Bonaventure dosadašnji biskup Franjo Komarica predvodit će zahvalno Euharistijsko slavlje te moliti za cijelu biskupijsku zajednicu počevši od svojih dugogodišnjih prvih suradnika i sve druge braće svećenika i redovnika, kao i sestara redovnica i vjernika laika Banjolučke biskupije za, kako je jednom prigodom kazao, „dragocjenu mnogostruku pomoć, koju ste mi neumorno i savjesno pružali tijekom skoro tri i pol decenije moga vodstva naše biskupije“. Nakon Svete mise bit će u katedrali sv. Bonaventure održana zahvalna akademija u čast dosadašnjeg biskupa banjolučkog mons. Franje Komarice.
Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini je na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2023., priopćila da je „Njegova Svetost papa Franjo prihvatio odreknuće od pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije preuzvišenog mons. Franje Komarice te imenovala novog banjolučkog biskupa poštovanog don Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije“.
Mons. Željko Majić rođen je u Drinovcima 28. ožujka 1963. Gimnaziju pohađa u isusovačkom sjemeništu u Dubrovniku (1977.-1981.). Nakon vojne službe u Srbiji (1981.-1982.) studira filozofiju i teologiju na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu (1982.-1988.). Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je po rukama biskupa Pavla Žanića u Mostaru 1988. godine.
Nakon ređenja obavlja različite crkvene službe: upravitelj Svećeničkog doma u Bijelom Polju (1988.-1989.), župni vikar katedralne župe Marije Majke Crkve u Mostaru (1989.-1993.). Godine 1993. biskup ga šalje u Rim, gdje na Papinskom sveučilištu Lateranu, 1995. godine, postiže licencijat iz Pastoralne teologije („Pastoralni problemi u Trebinjskoj biskupiji za otomanske vlasti i pastoralna skrb Kongregacije za širenje vjere“).
Po povratku u Biskupiju ponovo je imenovan župnim vikarom u katedrali u Mostaru. Obavlja službu biskupova osobnog tajnika (1997.-2000.), župnika župe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna (2000.-2006.), vicerektora Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (2006.-2012.). Od 2012. do 2021. godine generalni je vikar u Mostaru. A od 2019. također ravnatelj Caritasa Biskupijâ Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan. Za vrijeme službe biskupova tajnika, u svojstvu župnoga upravitelja, bio je zadužen za župu Grude (1999.-2000.), a za vrijeme službe generalnoga vikara, u istom svojstvu, za župu Crnač (2013.-2022.).
Za službovanja u Rimu i u Mostaru uredio je, zajedno s drugima, više knjiga duhovnoga, teološkoga i pastoralnoga karaktera.
Banjolučki biskup u miru i apostolski upravitelj mons. Franjo Komarica službu rezidencijalnog biskupa banjolučkog obnašao je od 15. srpnja 1989. godine.
Rođen je, 3. veljače 1946. u Novakovićima, župa Petrićevac. Osmogodišnju školu završio je u Banjoj Luci, sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu (1961. – 1963.) i Đakovu (1963. – 1965.), teološki studij u Đakovu (1967. – 1968.), a nastavio ga je na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Innsbrucku (1968. – 1972.). Za svećenika ga je zaredio biskup Alfred Pichler u crkvi otaca trapista u Banjoj Luci, 29. lipnja 1972. Nakon ređenja nastavio je posebni studij u Innsbrucku, gdje je 1973. magistrirao, a 1978. doktorirao liturgiku. Po svršetku studija imenovan je predavačem na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, gdje od 1978. do 1986. predaje liturgiku, liturgijski pastoral, pastoral selilaca i crkveno pjevanje. Ujedno je vodio dva crkvena zbora: bogoslovski i katedralni.
Sluga Božji papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 28. listopada 1985. pomoćnim biskupom banjolučkim i naslovnim biskupom biskupije Satafis u Africi. Isti ga je papa i zaredio za biskupa u bazilici sv. Petra na Bogojavljenje, 6. siječnja 1986., a upravu biskupije preuzeo je 15. srpnja 1989.
Osim uprave povjerene mu Banjolučke biskupije obnašao je niz dužnosti u Biskupskim konferencijama, prvo Jugoslavije, a potom Bosne i Hercegovine kojom je i predsjedao u dva mandata.
Za svoje djelovanje primio je niz međunarodnih priznanja i nagrada, a 2004. nominiran je i za Nobelovu nagradu.
Svakako je jedno od najvećih djela biskupa Komarice njegovo uporno zauzimanje za proglašenje blaženim sina Banjolučke biskupije Ivana Merza. Za tu radosnu prigodu pozvao je u Banju Luku slugu Božjega papu Ivana Pavla II., koji je, iako već teško bolestan, 22. lipnja 2003. pohodio ovu biskupiju i na Petrićevcu proglasio blaženim Ivana Merza.
TABB
